Akra (Acre)
Akra (hebrejski: עַכּוֹ, Akko; arapski: عكّا, ʻAkkā ) je grad na zapadu sjeverno izraelske pokrajine Galileje, na obali Sredozemnog mora, u zaljevu Haifa. Akra je jedno od najstarijih kontinuirano naseljenih mjesta na svijetu, te se u prošlosti smatralo strateškom morskom poveznicom s Levantom. Akra je najsvetiji grad Bahá'í vjere jer se u njemu nalazi grobnica Bahá'u'lláha, prema kojoj se pripadnici ove vjere okreću kad se mole.
Stari grad Akre je 2001. godine upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine u Aziji i Oceaniji kao primjer drevnog grada koji je kontinuirano naseljen od vremena Feničana, Križara, pa sve do Osmanskog carstva u 19. stoljeću.
Osmanski upravitelji Dagir el-Omar i Džezar Paša su obnovili i dodatno utvrdili križarske zidine od 1750. – 99. godine. One imaju visinu od 10 do 13 metara i oko jedan metar debljine. Od 1814., kad je izgrađena topnička utvrda na sjeveroistoku grada, zidine su ostale nepromijenjene.
Osmanlije su također obnovili križarsku citadelu ivanovaca na sjevernom zidu iz 12. stoljeća. Ispod citadele se nalaze viteške dvorane koje se sastoje od čest spojenih hodnika, velike dvorane (nedavno iskopane), tamnice, blagovaonice i gotičke kapele.
Džamija Džezar Paše iz 1781. godine ima dva kata i u njoj se čuva vlas iz brade proroka Muhameda koja se pokazuje prilikom posebnih svečanosti. Hamam el-Baša iz 1795. godine ima nekoliko prostorija i osmerokutnu parnu kupelj s mramornom fontanom, a bila je u funkciji sve do 1950. godine kada je pretvorena u muzej. Džezar Paša je obnovio i luku izgradivši dvokatno raskošno pristanište sa spavaonicama za trgovce (karavan-saraj) na drugom katu. Njemu je 1906. dodan i sat-toranj kojim je obilježena 25 godišnjica vladavine osmanskog sultana Abdul Hamida II.
U Akri se nalaze i mnoga svetišta Bahá'íja od kojih je Kibla, mjesto gdje je preminuo Bahá'u'lláh, osnivač vjere, najsvetije mjesto prema kojem se Baha'i okreću kad se mole. U njoj se nalaze ostatci Bahá'u'llaha, a nalazi se u vili Bahji gdje je preminuo. God. 2008., ovo je mjesto, zajedno s drugim svetištima Bahá'íja (od kojih su Abdudova kuća i Ridvanov vrt također u Akri), upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.
Stari grad Akre je 2001. godine upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine u Aziji i Oceaniji kao primjer drevnog grada koji je kontinuirano naseljen od vremena Feničana, Križara, pa sve do Osmanskog carstva u 19. stoljeću.
Osmanski upravitelji Dagir el-Omar i Džezar Paša su obnovili i dodatno utvrdili križarske zidine od 1750. – 99. godine. One imaju visinu od 10 do 13 metara i oko jedan metar debljine. Od 1814., kad je izgrađena topnička utvrda na sjeveroistoku grada, zidine su ostale nepromijenjene.
Osmanlije su također obnovili križarsku citadelu ivanovaca na sjevernom zidu iz 12. stoljeća. Ispod citadele se nalaze viteške dvorane koje se sastoje od čest spojenih hodnika, velike dvorane (nedavno iskopane), tamnice, blagovaonice i gotičke kapele.
Džamija Džezar Paše iz 1781. godine ima dva kata i u njoj se čuva vlas iz brade proroka Muhameda koja se pokazuje prilikom posebnih svečanosti. Hamam el-Baša iz 1795. godine ima nekoliko prostorija i osmerokutnu parnu kupelj s mramornom fontanom, a bila je u funkciji sve do 1950. godine kada je pretvorena u muzej. Džezar Paša je obnovio i luku izgradivši dvokatno raskošno pristanište sa spavaonicama za trgovce (karavan-saraj) na drugom katu. Njemu je 1906. dodan i sat-toranj kojim je obilježena 25 godišnjica vladavine osmanskog sultana Abdul Hamida II.
U Akri se nalaze i mnoga svetišta Bahá'íja od kojih je Kibla, mjesto gdje je preminuo Bahá'u'lláh, osnivač vjere, najsvetije mjesto prema kojem se Baha'i okreću kad se mole. U njoj se nalaze ostatci Bahá'u'llaha, a nalazi se u vili Bahji gdje je preminuo. God. 2008., ovo je mjesto, zajedno s drugim svetištima Bahá'íja (od kojih su Abdudova kuća i Ridvanov vrt također u Akri), upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.
Zemljovid - Akra (Acre)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Izrael
Zastava Izraela |
Parlamentarna je demokratska država te jedina židovska država na svijetu. Površina države je 20.770 km2 u međunarodno priznatim granicama, a s pripojenim područjima 22,072 km2 i ima 8.843.160 stanovnika prema procjeni za 2018. godinu. Ime potječe od Jakova, kasnije prozvanog Izrael, jednog od patrijarha židovskog naroda od čijih je 12 sinova nastalo 12 izraelskih plemena. Izraelska zastava ima korijene u židovskoj tradiciji. Bijela pozadina simbolizira čistoću. U sredini je Davidova zvijezda koja simbolizira savez Boga i Židova. Gornji trokut zvijezde simbolizira Boga koji se saginje prema narodu, a donji trokut simbolizira Židove koji pružaju ruku Bogu. Plave pruge simboliziraju talit, židovski molitveni šal. O trajnoj žudnji Židova za povratkom u svoju zemlju govore već biblijske riječi iz doba babilonskog ropstva. Jeruzalem se u biblijskom tekstu spominje oko 700 puta.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
ILS | Izraelski novi šekel (Israeli new shekel) | ₪ | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
AR | Arapski jezik (Arabic language) |
EN | Engleski jezik (English language) |
HE | Hebrejski jezik (Hebrew language) |