Bistarac Donji (Bistrac Donji)
Bistarac Donji je naseljeno mjesto u sastavu općine Lukavac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Mjesto je prema narodnoj predaji dobilo prema Bistaračkom potoku - Bistarčiću, za koji kažu da je nekad bio izrazito bistar i znatno bogatiji vodom nego danas te da nikad nije presušivao. Na njemu je bilo vodenica. 1533. godine vrela spominju Bistarac kao srednje naseljeno mjesto. Austro-Ugarska je poput glavnine naselja dijelila po vjerskoj osnovi na Katolički odnosno Latinski i Turski, te po toj podjeli popisivala stanovništvo. Bistarac Donji zvao se Bistarac Katolički i pripadali su mu Bistarac Katolički (Latinski), Kalejevo Katoličko, Pašići (Pasici), Pirkovac i Piskavica. Katastarska općina Bistarac obuhvaćala je uz Bistarac Turski i Bistarac Katolički (Latinski) i naselja Plane, Šići i Mijatovići (Mihatovići), tj. naselja Mihatovići, tada Mijatovići, mahale Hodžići i Mijatovići; Plane, mahale Cigani i Plane; Šići i po popisu iz 1895. godine Bistarac Fabrika, dobar dio današnjeg grada Lukavca. Po popisu iz 1885. godine bilo je 432 stanovnika,od čega 421 katolik i 11 muslimana, jedan vlastelin i 126 radno sposobnih kmetova. Bistarac Donji iz 1889. sastojao se od više dijelova (mahala): Tunjići, Božići, Tomići, Pasici, Piskavicai Žigići te lokaliteta Pirkovac na kojem je bio han. Središte naselja bio je lokalitet Brodić, na račvanju puta za Tunjiće i Iljkino brdo, dolazeći uz Bistarački potok.
KPJ je održao u Tuzli i okolici niz javnih skupova protiv skupoće i predizbornih skupova u drugoj polovici 1920. godine, pored ostalih u Bistarcu.
Mjesto je prema narodnoj predaji dobilo prema Bistaračkom potoku - Bistarčiću, za koji kažu da je nekad bio izrazito bistar i znatno bogatiji vodom nego danas te da nikad nije presušivao. Na njemu je bilo vodenica. 1533. godine vrela spominju Bistarac kao srednje naseljeno mjesto. Austro-Ugarska je poput glavnine naselja dijelila po vjerskoj osnovi na Katolički odnosno Latinski i Turski, te po toj podjeli popisivala stanovništvo. Bistarac Donji zvao se Bistarac Katolički i pripadali su mu Bistarac Katolički (Latinski), Kalejevo Katoličko, Pašići (Pasici), Pirkovac i Piskavica. Katastarska općina Bistarac obuhvaćala je uz Bistarac Turski i Bistarac Katolički (Latinski) i naselja Plane, Šići i Mijatovići (Mihatovići), tj. naselja Mihatovići, tada Mijatovići, mahale Hodžići i Mijatovići; Plane, mahale Cigani i Plane; Šići i po popisu iz 1895. godine Bistarac Fabrika, dobar dio današnjeg grada Lukavca. Po popisu iz 1885. godine bilo je 432 stanovnika,od čega 421 katolik i 11 muslimana, jedan vlastelin i 126 radno sposobnih kmetova. Bistarac Donji iz 1889. sastojao se od više dijelova (mahala): Tunjići, Božići, Tomići, Pasici, Piskavicai Žigići te lokaliteta Pirkovac na kojem je bio han. Središte naselja bio je lokalitet Brodić, na račvanju puta za Tunjiće i Iljkino brdo, dolazeći uz Bistarački potok.
KPJ je održao u Tuzli i okolici niz javnih skupova protiv skupoće i predizbornih skupova u drugoj polovici 1920. godine, pored ostalih u Bistarcu.
Zemljovid - Bistarac Donji (Bistrac Donji)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Bosna i Hercegovina
Zastava Bosne i Hercegovine |
U BiH žive tri konstitutivna naroda: Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Prema popisu iz 2013. godine imala je 3 531 159 stanovnika. Sarajevo je glavni i najveći grad države.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
BAM | Konvertibilna marka (Bosnia and Herzegovina convertible mark) | KM or КМ | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
BS | Bošnjački jezik (Bosnian language) |
HR | Hrvatski jezik (Croatian language) |
SR | Srpski jezik (Serbian language) |