Zemljovid - Bitola

Bitola (mak.: Битола, srpski: Битољ, grč.: Μοναστήρι, tur.: Monastır, vlaški: Bitule/Bituli) za Osmanskog Carstva znan kao Monastir, je grad na jugozapadu Sjeverne Makedonije.

Grad Bitolj nalazi se u južnom dijelu doline Pelagonije, okružen planinama Baba i Nidže, 14 km sjeverno od graničnog prijelaza prema Grčkoj Medžitlija-Níki. U svom zlatnom razdoblju, a to je bilo pred kraj Osmanskog Carstva Bitolj su zvali konzulskim gradom, jer je na početku XX. st. u Bitolju bilo dvanaest konzulata raznih europskih zemalja. Po nekim izvorima Bitolj je drugi grad po veličini u Makedoniji, a po nekim je treći (iza Kumanova), Bitolj je sjedište istoimene Općine Bitolj, upravno, gospodarsko i prosvjetno središte tog dijela Makedonije.

Po Adrianu Roomu, ime Bitola nastalo je od staroslavenske riječi Obitel (manastir ili samostan, opatija), jer je grad obilovao brojnim manastirima, čak 47. Nakon nekog vremena nestalo je razumijevanja izvorne riječi tako je otpalo incijalno slovo o i ostalo samo bitel.

Ime Bitolj se spominje u istoimenom manuskripu kao ime za staru gradsku tvrđavu podignutu 1015. god. Na suvremenim slavenskim jezicima današnje ime grada je derivat staroslavenskog naziva, dakle od makedonskog naziva Битола, srpskog: Битољ, hrvatskog: Bitolj do bugarskog Битоля. Za Bizanta ime Bitola je helenizirano u Voutélion (Βουτέλιον) ili Vitólia (Βιτώλια). Vlaško ime grada Bituli je također nastalo od slavenskog naziva grada.

Drugo grčko ime grada - Monastíri (Μοναστήρι), koje je u današnjoj uporabi, također znači manastiri = samostani. Tursko ime grada Manastır nastalo je od grčkog imena grada, kao i albansko ime grada Manastiri.