Gjumri (Gyumri K'aghak')
Gyumri (armenski:Գյումրի) je drugi po veličini grad u Armeniji, te najveći grad u pokrajini (marzu) Shirak. Udaljen je 120 km od glavnog grada Erevana.
Gyumri je jedan od najstarijih gradova u Armeniji. Regija Gyumri se spominje u raznim natpisima iz 8. stoljeća prije Krista. Prvo naselje koje su osnovali grčki kolonisti na području današnjeg grad nastalo je u 5. stoljeću prije Krista. Narodna priča govori da je grad osnovali Kimerijci, crnomorski nomadski narod. Orginalni naziv grada je Kumayri.
Tijekom srednjega vijeka Gyumri je bio poznat kao veliko naselje i centar armenske pobune protiv režima Arapa (733-755).
Gyumri se nastavio razvijati u 19. stoljeću, kada je zajedno s okolicom postao dio Rusije, što je posljedica Rusko-perzijskog rata (1804-1813). Gyumri je pao pod rusku upravu 1804. (oko 25 godina ranije od ostatka Istočne Armenije). Tijekom ovog perioda je bio jedan od najpoznatijih gradova u Transkavkazkoj regiji. 1829. se oko 3000 osmanskih obitelji doselilo u Gyumri iz Karsa, Erzuruma, Doğubeyazıta i ostalih turskih mjesta. 1829. grad je posjetio ruski pjesnik Aleksandar Puškin.
1837. je ruski car Nikola I. stigao u Gyumri i preimenovao ga u Alexandropol u čast svoje žene, te je sagrađena Velika ruska tvrđava. 1840-ih grad je brzo rastao, te je bio središte ruske vojske. Nakon dolaska komunističke vlasti 1924. je grad preimenovan u Leninakan prema komunističkom vođi Vladimiru Lenjinu. 1988. je grad pogodio katastrofalan potres. Nakon rušenja komunističke vlasti i osamostaljenja Armenije 1990. se grad ponovo zove Gyumri.
Gyumri je jedan od najstarijih gradova u Armeniji. Regija Gyumri se spominje u raznim natpisima iz 8. stoljeća prije Krista. Prvo naselje koje su osnovali grčki kolonisti na području današnjeg grad nastalo je u 5. stoljeću prije Krista. Narodna priča govori da je grad osnovali Kimerijci, crnomorski nomadski narod. Orginalni naziv grada je Kumayri.
Tijekom srednjega vijeka Gyumri je bio poznat kao veliko naselje i centar armenske pobune protiv režima Arapa (733-755).
Gyumri se nastavio razvijati u 19. stoljeću, kada je zajedno s okolicom postao dio Rusije, što je posljedica Rusko-perzijskog rata (1804-1813). Gyumri je pao pod rusku upravu 1804. (oko 25 godina ranije od ostatka Istočne Armenije). Tijekom ovog perioda je bio jedan od najpoznatijih gradova u Transkavkazkoj regiji. 1829. se oko 3000 osmanskih obitelji doselilo u Gyumri iz Karsa, Erzuruma, Doğubeyazıta i ostalih turskih mjesta. 1829. grad je posjetio ruski pjesnik Aleksandar Puškin.
1837. je ruski car Nikola I. stigao u Gyumri i preimenovao ga u Alexandropol u čast svoje žene, te je sagrađena Velika ruska tvrđava. 1840-ih grad je brzo rastao, te je bio središte ruske vojske. Nakon dolaska komunističke vlasti 1924. je grad preimenovan u Leninakan prema komunističkom vođi Vladimiru Lenjinu. 1988. je grad pogodio katastrofalan potres. Nakon rušenja komunističke vlasti i osamostaljenja Armenije 1990. se grad ponovo zove Gyumri.
Zemljovid - Gjumri (Gyumri K'aghak')
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Armenija
 |
 |
| Zastava Armenije | |
Pretežno je planinska država, s kontinentskom klimom u nižim i planinskom u višim dijelovima. Smještena je u sjevernome umjerenomu pojasu. prema procjenama, broji nešto manje od 3 milijuna stanovnika, većinski Armenaca. Službeni jezik je armenski. Glavni i najveći grad, u kojemu živi oko trećina stanovništva, jest Erevan. Armensko gospodarstvo najvećim se dijelom oslanja na poljoprivredu i uslužne djelatnosti. Službena valuta je dram.
Valuta / Jezik
| ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
|---|---|---|---|
| AMD | Armenski dram (Armenian dram) | Ö | 2 |
| ISO | Jezik |
|---|---|
| HY | Armenski jezik (Armenian language) |