Grude
Grude su općina u Bosni i Hercegovini.
Općina Grude smještena je na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, na rubovima plodnoga Imotsko-bekijskog polja, u Zabiokovlju. Omeđena je Biokovom na jugu, te planinskim masivima Vrana i Čvrsnice na sjeveru (općina Posušje). Sa svojih 17.308 stanovnika i površinom od 218 četvornih kilometara općina po geopolitičkom ustroju pripada Županiji Zapadnohercegovačkoj u sklopu Federacije Bosne i Hercegovine.
Grude graniče sa svim općinama Zapadnohercegovačke županije: Posušjem (na sjeveru) Širokim Brijegom (na istoku), Ljubuškim (na jugu); kao i s općinama Imotski, Lovreć, Runovići, Zmijavci (na zapadu) u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Ovaj je krajolik obrastao niskim raslinjem tipičnim za krške krajeve. Blizina mora daje ovomu kraju blagu klimu mediteranskih obilježja.
Grude su bogate i prirodnim ljepotama - od brojnih jama i pećina karakterističnih za ovaj kameni, krški krajolik pa do - što je za ovo područje neobično - brojnih izvora i vodenih resursa (jezero Krenica, rijeka Matica - Tihaljina - Trebižat).
U Grudama je osnovano Hrvatsko vijeće obrane i Hrvatska zajednica Herceg-Bosna.
Općina Grude je integrirana oko Imotskog polja. Ima sve karakteristike relativno zatvorene krške depresije. Otvorena dolina Neretve i neposredni primorski prostor na nju imaju vrlo malo utjecaja. U morfološkom pogledu, teren je podijeljen na tri posebne jedinice i to: sjeveroistočna greda, dinarskog pravca pružanja na nadmorskoj visini od oko 590 m na čijem se jugozapadnom rubu nalazi grad Grude. Zatim, prema jugoistoku se nastavlja depresija Imotskog polja na nadmorskoj visini od 270 i 250 m čiji se jugoistočni okvir završava s dva manja rta, i to dužeg na kojem se nalazi naselje Drinovci i kraćeg na kojem se nalazi naselje Blaževići. Najviša točka u ovom dijelu ruba Imotskog polja na teritoriju općine Grude je 674 m nadmorske visine. Nadmorska visina naselja kreće se od 160 do 560 metara nadmorske visine. Također, najistočnija točka Imotskog polja nalazi se u grudskoj općini, u mjestu Podledinac (Ledinac).
Na prvoj morfološkoj cjelini koja čini sjeveroistočni rub Imotskog polja zbog osnovnog geološkog suptrarta (vapnenci) nalaze se mnoge vrtače i humovi, dok na jugozapadnoj gredi koja čini na toj strani jugozapadni rub Imotskog polja i ranije spomenutu treću morfološku cjelinu reljefa ovog prostora tih fenomena nema, jer se teren uglavnom sastoji od dolomita i dolomitskih vapnenaca. Zbog toga se na sjeveroistočnom rubu Imotskog polja javljaju zbog zagađenih zona krška vrela, a uz jugozapadni rub uglavnom ponori. Vrela:Klokun u Tihaljini, Grudsko vrilo. Ponori: ponor Šainovac, Džambin ponor, Perkića ponor, Vidrinka ponor i Mikulića ponor. Treba naglasiti da grad smješten na južnim i jugozapadnim padinama podbriježja Vitroša i sjeveroistočnom rubu Imotskog polja ima povoljne prostorne uvjete urbanog razvoja.
Općina Grude smještena je na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, na rubovima plodnoga Imotsko-bekijskog polja, u Zabiokovlju. Omeđena je Biokovom na jugu, te planinskim masivima Vrana i Čvrsnice na sjeveru (općina Posušje). Sa svojih 17.308 stanovnika i površinom od 218 četvornih kilometara općina po geopolitičkom ustroju pripada Županiji Zapadnohercegovačkoj u sklopu Federacije Bosne i Hercegovine.
Grude graniče sa svim općinama Zapadnohercegovačke županije: Posušjem (na sjeveru) Širokim Brijegom (na istoku), Ljubuškim (na jugu); kao i s općinama Imotski, Lovreć, Runovići, Zmijavci (na zapadu) u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Ovaj je krajolik obrastao niskim raslinjem tipičnim za krške krajeve. Blizina mora daje ovomu kraju blagu klimu mediteranskih obilježja.
Grude su bogate i prirodnim ljepotama - od brojnih jama i pećina karakterističnih za ovaj kameni, krški krajolik pa do - što je za ovo područje neobično - brojnih izvora i vodenih resursa (jezero Krenica, rijeka Matica - Tihaljina - Trebižat).
U Grudama je osnovano Hrvatsko vijeće obrane i Hrvatska zajednica Herceg-Bosna.
Općina Grude je integrirana oko Imotskog polja. Ima sve karakteristike relativno zatvorene krške depresije. Otvorena dolina Neretve i neposredni primorski prostor na nju imaju vrlo malo utjecaja. U morfološkom pogledu, teren je podijeljen na tri posebne jedinice i to: sjeveroistočna greda, dinarskog pravca pružanja na nadmorskoj visini od oko 590 m na čijem se jugozapadnom rubu nalazi grad Grude. Zatim, prema jugoistoku se nastavlja depresija Imotskog polja na nadmorskoj visini od 270 i 250 m čiji se jugoistočni okvir završava s dva manja rta, i to dužeg na kojem se nalazi naselje Drinovci i kraćeg na kojem se nalazi naselje Blaževići. Najviša točka u ovom dijelu ruba Imotskog polja na teritoriju općine Grude je 674 m nadmorske visine. Nadmorska visina naselja kreće se od 160 do 560 metara nadmorske visine. Također, najistočnija točka Imotskog polja nalazi se u grudskoj općini, u mjestu Podledinac (Ledinac).
Na prvoj morfološkoj cjelini koja čini sjeveroistočni rub Imotskog polja zbog osnovnog geološkog suptrarta (vapnenci) nalaze se mnoge vrtače i humovi, dok na jugozapadnoj gredi koja čini na toj strani jugozapadni rub Imotskog polja i ranije spomenutu treću morfološku cjelinu reljefa ovog prostora tih fenomena nema, jer se teren uglavnom sastoji od dolomita i dolomitskih vapnenaca. Zbog toga se na sjeveroistočnom rubu Imotskog polja javljaju zbog zagađenih zona krška vrela, a uz jugozapadni rub uglavnom ponori. Vrela:Klokun u Tihaljini, Grudsko vrilo. Ponori: ponor Šainovac, Džambin ponor, Perkića ponor, Vidrinka ponor i Mikulića ponor. Treba naglasiti da grad smješten na južnim i jugozapadnim padinama podbriježja Vitroša i sjeveroistočnom rubu Imotskog polja ima povoljne prostorne uvjete urbanog razvoja.
Zemljovid - Grude
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Bosna i Hercegovina
Zastava Bosne i Hercegovine |
U BiH žive tri konstitutivna naroda: Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Prema popisu iz 2013. godine imala je 3 531 159 stanovnika. Sarajevo je glavni i najveći grad države.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
BAM | Konvertibilna marka (Bosnia and Herzegovina convertible mark) | KM or КМ | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
BS | Bošnjački jezik (Bosnian language) |
HR | Hrvatski jezik (Croatian language) |
SR | Srpski jezik (Serbian language) |