Zemljovid - Kišinjev (Chişinău)

Svijet >  Europa >  Moldavija >  Kišinjev >  Kišinjev

Kišinjev (Chişinău)

Kišinjev (rum. / mold.: Chișinău, ruski: Кишинёв) je glavni grad Moldove koji broji 663.100 stanovnika (stanje 2008. godine). Osnovan je u 15. stoljeću leži na obalama rijeke Bika.

Grad danas okuplja gotovo polovinu moldavskog ukupnog urbanog stanovništva. Ponovno izgrađen nakon teških razaranja u 2. svjetskom ratu, glavni je grad, industrijsko i trgovačko središte Moldove na cestovnom i željezničkom smjeru prema ukrajinskoj luci Odesa na Crnom moru.

 

Zemljovid - Kišinjev (Chişinău)

Zemljopisna širina / Zemljopisna dužina : 47° 0' 20" N / 28° 51' 27" E | Vremenska zona : UTC+2:0 / UTC+3 | Valuta : MDL | Telefon : 373  

Zemljovid

Google (tvrtka)-Zemljovid-Kišinjev
Google (tvrtka)
Google Earth-Zemljovid-Kišinjev
Google Earth
OpenStreetMap-Zemljovid-Kišinjev
OpenStreetMap
Zemljovid-Kišinjev-Chisinau-Public-Transportation-Map.jpg
Chisinau-Public-Tran...
5023x3569
www.mappery.com
Zemljovid-Kišinjev-mv239_moldova_north.jpg
mv239_moldova_north....
4561x3396
www.ecoi.net
Zemljovid-Kišinjev-harta_chisinau_ecologic2_chisineu_web.jpg
harta_chisinau_ecolo...
4226x3000
chisineu.files.wordp...
Zemljovid-Kišinjev-chisinau.jpg
chisinau.jpg
2468x2359
ambasada.it
Zemljovid-Kišinjev-Chisinau-City-Map.jpg
Chisinau-City-Map.jp...
2603x1838
mappery.com
Zemljovid-Kišinjev-chisinau-map-1.jpg
chisinau-map-1.jpg
2603x1838
www.orangesmile.com
Zemljovid-Kišinjev-Chisinau-City-Map.jpg
Chisinau-City-Map.jp...
2603x1838
www.mappery.com
Zemljovid-Kišinjev-chisinau_map-copy.jpg
chisinau_map-copy.jp...
1579x2119
moldavianland.files....
Zemljovid-Kišinjev-full_map.jpg
full_map.jpg
1809x1801
ambasada.it
Zemljovid-Kišinjev-Chisinau_2ENG.png
Chisinau_2ENG.png
1716x1842
upload.wikimedia.org
Zemljovid-Kišinjev-Moldova-Physical-Map-2.gif
Moldova-Physical-Map...
1412x1799
www.mappery.com
Zemljovid-Kišinjev-Moldova_Regions_map.png
Moldova_Regions_map....
1267x1600
3.bp.blogspot.com
Zemljovid-Kišinjev-Chisinau_trolleybus_network_map.png
Chisinau_trolleybus_...
1127x1324
upload.wikimedia.org
Zemljovid-Kišinjev-SCHEME_TROLL_RUSROM.GIF
SCHEME_TROLL_RUSROM....
1127x1324
upload.wikimedia.org
Zemljovid-Kišinjev-harta-chisinaului-72.jpg
harta-chisinaului-72...
1297x1127
magradi.files.wordpr...
Zemljovid-Kišinjev-SCHEME_BUS_RUSROM.GIF
SCHEME_BUS_RUSROM.GI...
1127x1210
upload.wikimedia.org
Zemljovid-Kišinjev-MoldovaMap3.jpg
MoldovaMap3.jpg
1035x1229
kehilalinks.jewishge...
Zemljovid-Kišinjev-Moldadm_C.png
Moldadm_C.png
1029x1194
upload.wikimedia.org
Zemljovid-Kišinjev-moldova-map-mapa.gif
moldova-map-mapa.gif
957x1049
www.balkanscountries...
Zemljovid-Kišinjev-Chisinau%20Moldova%201161175895.jpg
Chisinau%20Moldova%2...
1024x768
www.brodyaga.com
1 2 3 

Country - Moldavija

Zastava Moldavije
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.

Prvi tragovi ljudskoga djelovanja na području Moldavije mogu se pratiti od prapovijesti. Na njezinu teritoriju živjeli su u I. tisućljeću pr. Kr. Kimerijci i Skiti, a od 300. pr. Kr. Geti i trački Dačani. Na područje Moldavije naselili su se nakon provale Huna mnogi narodi, od kojih su najpoznatiji bili Ostrogoti (oko 370–475), Anti (?–oko 560), Avari i Slaveni (V–VI. st.), Uliči i Tiverci. U IX. st. Moldavija je bila u sastavu Bugarske, koja ju je izgubila nakon provale Madžara potkraj IX. st. Usporedno s dolaskom Madžara, na područje Moldavije prodrli su Pečenezi, koji su ubrzo potisnuli Madžare prema zapadu i uspostavili svoju državu. Pošto ih je 1036. porazio Jaroslav Mudri, Moldavija je ušla u sastav Kijevske Rusije, a nakon njezina raspada polovicom XI. st. u sastav Galičko-Volinjskoga Kneževstva. Oko 1100. Moldaviju su zaposjeli Kumani, a 1240. Mongoli (Tatari). U sklopu mongolske države Zlatne Horde Moldavija je ostala do 1353., kada ju je osvojio ugarski plemić Dragoş u ime hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Za njegova nasljednika Bogdana I. osnovano je 1359. Moldavsko Kneževstvo, koje se već 1367. proširilo na Besarabiju. Za vladavine kneza Ştefana III. Velikoga (1457–1504) Moldavsko Kneževstvo obranilo se od napada Osmanlija, ali je već za njegova nasljednika Bogdana III. (1504–17) postalo osmanskim vazalnim kneževstvom. U sastavu Osmanskoga Carstva Moldavija je bila, uz kraću vladavinu vlaškoga kneza Mihaija Hrabroga (Mihai Viteazul) 1600–01. i poljsko-litavske države 1601–18., sve do 1859., doduše uz određenu autonomiju i uglavnom domaće plemstvo. U Osmanskome Carstvu Moldavsko Kneževstvo imalo je autonomni status sve do 1711., kada ga je knez Dimitrije Cantemir pokušao staviti pod rusku zaštitu. Pošto je propao taj pokušaj osamostaljenja Moldavije, Osmanlije su otada pa sve do 1821. za moldavske kneževe postavljali isključivo istanbulske Grke (Fanariote), za čije je uprave Moldavija izgubila dijelove svoga teritorija. Godine 1775. Habsburška Monarhija zaposjela je Bukovinu (sjeverni dijelovi Moldavskoga Kneževstva), a Rusija 1812. Besarabiju (istočni dijelovi Moldavskoga Kneževstva). Jedrenskim ugovorom 1829. Moldavsko Kneževstvo dobilo je, zahvaljujući ruskoj vojnoj potpori, veću političku autonomiju u Osmanskome Carstvu. Godine 1858. Moldavskomu Kneževstvu bila je vraćena Besarabija, a 1859. stupilo je u personalnu uniju s Vlaškim Kneževstvom (→ rumunjska). Nakon Berlinskoga kongresa 1878. Besarabija je ponovno bila vraćena Rusiji, u sastavu koje je ostala sve do 1918., kada su ju osvojile rumunjske postrojbe. Tijekom ruskog građanskog rata i strane intervencije, boljševici su osvojili neznatni dio Besarabije na lijevoj obali Dnjestra i na tom području osnovali 12. X. 1924. Moldavsku Autonomnu SSR u sklopu Ukrajinske SSR. Kada je 28. VI. 1940., na zahtjev vlade SSSR-a, Kraljevina Rumunjska vratila Besarabiju, stvorena je 2. VIII. 1940. Moldavska SSR, od središnjega većeg dijela Besarabije (bez pojasa Bugeac uz Crno more između Dnjestra i sjevernog rukava delte Dunava) i Moldavske Autonomne SSR. Nakon njemačkog napada na SSSR, rumunjske postrojbe ponovno su osvojile Moldaviju. U sastavu Rumunjske Moldavija je bila do 1944., kada su ju osvojile postrojbe Crvene armije.
Valuta / Jezik  
ISO Valuta Simbol Significant Figures
MDL Moldavski lej (Moldovan leu) L 2
ISO Jezik
RO Rumunjski jezik (Romanian language)
RU Ruski jezik (Russian language)
TR Turski jezik (Turkish language)
Zemljovid  
Zemljovid-Moldavijaimage.jpg
image.jpg
1398x1686
Zemljovid-MoldavijaMoldova_administrative_map.png
Moldova_administrati...
1402x1737
Zemljovid-MoldavijaMoldova_Regions_map.png
Moldova_Regions_map....
1913x2415
Zemljovid-MoldavijaUn-moldova.png
Un-moldova.png
2057x2580
Zemljovid-Moldavijaimage.jpg
image.jpg
1398x1686
Neighbourhood - Country  
  •  Rumunjska 
  •  Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika 

Facebook

 mapnall@gmail.com