Kuala Lumpur
 |
 |
Ima oko 1.800.000 stanovnika dok u metropolitanskom području živi oko 6.900.000 stanovnika. Miješaju se stari i novi stilovi građevina. Kuala Lumpur i njegova okolica obogatili su se na nafti, kositru i palminom ulju. Malezija je najveći svjetski proizvođač palme uljarice. Nekada davno na području Malezije nalazile su se drevne države Ligor, Langkasuka i Takkada. Povijest Kuala Lumpura počinje 1857. godine, kada je 87 kineskih rudara krenulo uzvodno po rijeci Klang u potragu za kositrom. Kuala Lumpur je upravo zbog izražene etničke i religijske različitosti dobio status federalnog teritorija.
Zemljovid - Kuala Lumpur
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Malezija
 |
 |
| Zastava Malezije | |
* Poluotok Malezija ili Zapadna Malezija, koja zauzima južni dio Malajskog poluotoka i graniči na sjeveru s Tajlandom, a na jugu sa Singapurom, s kojim je povezana mostom. Sastoji se od devet sultanata (Johor, Kedah, Kelantan, Negeri Sembilan, Pahang, Perak, Perlis, Selangor i Terengganu), dvije države koje vode guverneri (Malacca i Penang) te dva savezna teritorija (Putrajaya i Kuala Lumpur).
Valuta / Jezik
| ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
|---|---|---|---|
| MYR | Malezijski ringit (Malaysian ringgit) | RM | 2 |
| ISO | Jezik |
|---|---|
| EN | Engleski jezik (English language) |
| PA | Istočnopandžapski jezik (Panjabi language) |
| ZH | Kineski jezik (Chinese language) |
| ML | Malajalam jezik (Malayalam language) |
| MS | Malajski jezik (Malay language) |
| TH | Tajski jezik (Thai language) |
| TA | Tamilski jezik (Tamil language) |
| TE | Telugu jezik (Telugu language) |