Luxembourg
Luxembourg je drevni utvrđeni grad, koji obiluje renesansnim arhitektonskim spomenicima. Danas je trgovačko i upravno središte na križanju važnih prometnih putova središnje Europe, udaljen 188 km od Bruxellesa, 289 km od Pariza te 190 km od Kölna. Stari dio grada i utvrde uvršteni su u UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Luxembourg je bio Europski glavni grad kulture 1995. godine.
U Luxembougu su sjedišta više organizacija Europske unije, kao što su Europski sud pravde, Revizorski sud te Europska investicijska banka.
Luxembourg 1581. godine ([[Franz Hogenberg)]] Nakon što su ga u 15. stoljeću osvojile burgunske trupe Filipa III. Dobrog, Luksemburg je postao važnom utvrdom koja je mijenjala odnos snaga europskih sila kao klin zaboden između njih, zaradivši nadimak "Gibraltar sjevera". God. 1477. Luksemburg je pripao Habsburgovcima. Francuzi pod vodstvom Franje I. su ga osvojili 1542., samo da bi ga Austrijanci vratili 1554. godine. Francuski vojskovođa Marquis de Vaubin ga ponovno osvaja nakon opsade 1683. – 84. i do 1688. ga utvrđuje u stilu drugih francuskih utvrda (Vaubanove utvrde). Nakon Soprazuma u Rijswijku 1697. godine ponovno ga preuzimaju Habsburgovci, te opet Francuzi 1701., te Nizozemci od 1713. do 1715. kada vlast dugotrajnije uspostavljaju ponovno Austrijanci.
God. 1795., nakon jedanaestomjesečne opsade, grad se predao Francuzima i postao je dijelom kasnijeg Francuskog Carstva Napoleona I. Nakon Bečkog kongresa 1815. godine priznata je neovisnost Nadvojvodstva Luksemburg.
Luxembourg je uživao dugo mirno vrijeme kao neutralna država u europskim sukobima, sve do Prvog i Drugog svjetskog rata tijekom kojih su ga osvojile njemačke snage. Nakon rata je postao jednom od prvih zemalja trgovinske unije koje su napolijetku činile Europsku uniju.
Zemljovid - Luxembourg
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Luksemburg
Zastava Luksemburga |
Zametak današnjeg Luksemburga nastao je još 963. kada je grof Siegried dobio u posjed utvrdu Lützenburg. U 12. i 13. stoljeću grofovija se znatno proširila, a iz jake porodice Luksemburžana bili su i njemački carevi (1346. – 1437.) i češki kraljevi (1311. – 1437.). Car Karlo IV. (1346. – 1378.) podigao je 1354. Luksemburg na rang vojvodstva. Od 1441. pripadao je vojvodstvu Burgundiji, a 1477. zajedno je dospio pod vlast Habsburgovaca. Luksemburg je 1659. morao Francuskoj odstupiti lorenski dio vojvodstva, pa je između 1689. i 1697. čitav teritorij bio pod francuskom vlašću. Od 1714. bio je dio Nizozemske te ponovno u posjedu Habsburgovaca, a 1795. opet ga je priključila Francuska.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
EUR | Euro (Euro) | € | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
FR | Francuski jezik (French language) |
LB | Luksemburški jezik (Luxembourgish language) |
DE | Njemački jezik (German language) |