Mdina (L-Imdina)
Mdina, Città Vecchia, ili Città Notabile je stari glavni grad Malte. Mdina je srednjovijekovni grad okružen zidinama, a nalazi se na brdu u središtu otoka. Mdinu obično zovu „tihi grad“. Ovaj stari utvrđeni grad graniči s mjestom Rabat, što na arapskom znači „predgrađe“.
Mdinu su naselili i vjerojatno prvi put utvrdili Feničani oko 700. pr. Kr. Grad su zvali Maleth. Grad se nalazi na dobrom strateškom mjestu na jednom od najviših područja na Malti s maksimalnom udaljenošću od mora. Za vrijeme Rimskog Carstva Malta postaje municipium, a rimski guverner je sagradio svoju palaču upravo u Mdini. Prema tradiciji apostol Sveti Pavao je neko vrijeme proveo u gradu nakon njegovog brodoloma na Malti. Gradska arhitektura najviše predstavlja fatimidsko razdoblje koji je započeo 999. i trajalo sve do normanskog osvajanja Malte 1091. godine. Normani su izgradili debele utvrde i proširili jarak. Time je grad odvojen od obližnjeg Rabata.
Malta je 1530. prešla u ruke vitezova ivanovaca. U Mdini je održavana ceremonija u kojoj je svaki Veliki meštar položio zakletvu o zaštiti Malteškog otočja i prava podanika. Nakon jakog potresa 1693., u gradsku arhitekturu uveden je barok. Malteški vitezovi obnovili su katedralu prema nacrtima malteškog arhitekta Lorenza Gafe. Mnoge duge važne građevina također su obnovljene u to vrijeme.
Danas su većina palača u Mdini domovi lokalnog stanovništva. U gradu je živjeti dozvoljeno samo malom broju stanovnika, a također je ograničen i broj vozila.
Mdinu su naselili i vjerojatno prvi put utvrdili Feničani oko 700. pr. Kr. Grad su zvali Maleth. Grad se nalazi na dobrom strateškom mjestu na jednom od najviših područja na Malti s maksimalnom udaljenošću od mora. Za vrijeme Rimskog Carstva Malta postaje municipium, a rimski guverner je sagradio svoju palaču upravo u Mdini. Prema tradiciji apostol Sveti Pavao je neko vrijeme proveo u gradu nakon njegovog brodoloma na Malti. Gradska arhitektura najviše predstavlja fatimidsko razdoblje koji je započeo 999. i trajalo sve do normanskog osvajanja Malte 1091. godine. Normani su izgradili debele utvrde i proširili jarak. Time je grad odvojen od obližnjeg Rabata.
Malta je 1530. prešla u ruke vitezova ivanovaca. U Mdini je održavana ceremonija u kojoj je svaki Veliki meštar položio zakletvu o zaštiti Malteškog otočja i prava podanika. Nakon jakog potresa 1693., u gradsku arhitekturu uveden je barok. Malteški vitezovi obnovili su katedralu prema nacrtima malteškog arhitekta Lorenza Gafe. Mnoge duge važne građevina također su obnovljene u to vrijeme.
Danas su većina palača u Mdini domovi lokalnog stanovništva. U gradu je živjeti dozvoljeno samo malom broju stanovnika, a također je ograničen i broj vozila.
Zemljovid - Mdina (L-Imdina)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Malta
Zastava Malte |
Malteško otočje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obale Afrike. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile, kao što su Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
EUR | Euro (Euro) | € | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
EN | Engleski jezik (English language) |
MT | Malteški jezik (Maltese language) |