Zemljovid - Moldavija (Republic of Moldova)

Svijet >  Europa >  Moldavija

Moldavija (Republic of Moldova)

Zastava Moldavije
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.

Prvi tragovi ljudskoga djelovanja na području Moldavije mogu se pratiti od prapovijesti. Na njezinu teritoriju živjeli su u I. tisućljeću pr. Kr. Kimerijci i Skiti, a od 300. pr. Kr. Geti i trački Dačani. Na područje Moldavije naselili su se nakon provale Huna mnogi narodi, od kojih su najpoznatiji bili Ostrogoti (oko 370–475), Anti (?–oko 560), Avari i Slaveni (V–VI. st.), Uliči i Tiverci. U IX. st. Moldavija je bila u sastavu Bugarske, koja ju je izgubila nakon provale Madžara potkraj IX. st. Usporedno s dolaskom Madžara, na područje Moldavije prodrli su Pečenezi, koji su ubrzo potisnuli Madžare prema zapadu i uspostavili svoju državu. Pošto ih je 1036. porazio Jaroslav Mudri, Moldavija je ušla u sastav Kijevske Rusije, a nakon njezina raspada polovicom XI. st. u sastav Galičko-Volinjskoga Kneževstva. Oko 1100. Moldaviju su zaposjeli Kumani, a 1240. Mongoli (Tatari). U sklopu mongolske države Zlatne Horde Moldavija je ostala do 1353., kada ju je osvojio ugarski plemić Dragoş u ime hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Za njegova nasljednika Bogdana I. osnovano je 1359. Moldavsko Kneževstvo, koje se već 1367. proširilo na Besarabiju. Za vladavine kneza Ştefana III. Velikoga (1457–1504) Moldavsko Kneževstvo obranilo se od napada Osmanlija, ali je već za njegova nasljednika Bogdana III. (1504–17) postalo osmanskim vazalnim kneževstvom. U sastavu Osmanskoga Carstva Moldavija je bila, uz kraću vladavinu vlaškoga kneza Mihaija Hrabroga (Mihai Viteazul) 1600–01. i poljsko-litavske države 1601–18., sve do 1859., doduše uz određenu autonomiju i uglavnom domaće plemstvo. U Osmanskome Carstvu Moldavsko Kneževstvo imalo je autonomni status sve do 1711., kada ga je knez Dimitrije Cantemir pokušao staviti pod rusku zaštitu. Pošto je propao taj pokušaj osamostaljenja Moldavije, Osmanlije su otada pa sve do 1821. za moldavske kneževe postavljali isključivo istanbulske Grke (Fanariote), za čije je uprave Moldavija izgubila dijelove svoga teritorija. Godine 1775. Habsburška Monarhija zaposjela je Bukovinu (sjeverni dijelovi Moldavskoga Kneževstva), a Rusija 1812. Besarabiju (istočni dijelovi Moldavskoga Kneževstva). Jedrenskim ugovorom 1829. Moldavsko Kneževstvo dobilo je, zahvaljujući ruskoj vojnoj potpori, veću političku autonomiju u Osmanskome Carstvu. Godine 1858. Moldavskomu Kneževstvu bila je vraćena Besarabija, a 1859. stupilo je u personalnu uniju s Vlaškim Kneževstvom (→ rumunjska). Nakon Berlinskoga kongresa 1878. Besarabija je ponovno bila vraćena Rusiji, u sastavu koje je ostala sve do 1918., kada su ju osvojile rumunjske postrojbe. Tijekom ruskog građanskog rata i strane intervencije, boljševici su osvojili neznatni dio Besarabije na lijevoj obali Dnjestra i na tom području osnovali 12. X. 1924. Moldavsku Autonomnu SSR u sklopu Ukrajinske SSR. Kada je 28. VI. 1940., na zahtjev vlade SSSR-a, Kraljevina Rumunjska vratila Besarabiju, stvorena je 2. VIII. 1940. Moldavska SSR, od središnjega većeg dijela Besarabije (bez pojasa Bugeac uz Crno more između Dnjestra i sjevernog rukava delte Dunava) i Moldavske Autonomne SSR. Nakon njemačkog napada na SSSR, rumunjske postrojbe ponovno su osvojile Moldaviju. U sastavu Rumunjske Moldavija je bila do 1944., kada su ju osvojile postrojbe Crvene armije.

Godine 1986., u duhu »glasnosti«, nastalo je Demokratsko gibanje (Mişcarea Democraticǎ), uskoro preraslo u Pučku frontu (Frontul Popular), koja će nametnuti 1989. prihvaćanje rumunjskoga kao službenog jezika i vraćanje na latinicu. 23. VI. 1990. Parlament u Kišinjevu donio je Deklaraciju o suverenosti Moldavske SSR. Republika je proglašena 23. svibnja 1991., a neovisnost 27. VIII. 1991; tijekom 1990–97. predsjednik je bio Mircea Ion Snegur. Od početka 1990-ih bili su izraženi zahtjevi za ujedinjenjem s Rumunjskom, dok su ruska i ukrajinska zajednica na području istočno od Dnjestra (u kojem čine oko polovice stanovništva) težile vlastitoj državnosti; 2. IX. 1990. proglasile su Pridnjestarsku moldavsku republiku, zbog čega je došlo do oružanih sukoba. Rusko-moldavskim sporazumom 1992. bilo je postignuto primirje, za nadzor kojega su bile angažirane ruske mirovne snage; u borbama 1990–92. poginulo je više tisuća ljudi. Sporan je bio i status Gagauza (turkijskoga naroda pravoslavne vjere), koji su od 1990. također tražili autonomiju (vlastitu republiku sa središtem u Komratu proglasili su 19. VIII. 1990); autonomija im je priznata 1994–95. Godine 1994. Moldavija je uspostavila vojnu suradnju s NATO-om (sudjeluje u njegovu programu Partnerstvo za mir). Sporazumom iz svibnja 1997. Pridnjestarska moldavska republika stekla je samoupravu. U 1990-ima sporna je bila granica s Ukrajinom; sporazum je postignut u kolovozu 1999. Na izborima u veljači 2001. pobijedila je Komunistička stranka (PCRM), a njezin lider Vladimir Voronin postao je predsjednik (u travnju 2001). U veljači 2002., nakon vladine odluke da i ruski postane službeni jezik, održani su veliki antikomunistički i proturuski prosvjedi u Kišinjevu. U rujnu 2006. u Pridnjestarskoj moldavskoj republici referendumom je podržana neovisnost i mogućnost pripojenja Rusiji (separatistički zahtjevi osnaženi su sukobima u istočnoj Ukrajini 2014). Do političke krize došlo je nakon izbora 2009. i 2010. kada ni PCRM ni koalicija proeuropskih liberalnih stranaka nisu uspjeli dobiti dovoljnu parlamentarnu većinu za izbor predsjednika republike. Nakon masovnih prosvjeda i nemira, u rujnu 2009. V. Voronin odstupio je s vlasti, a premijer je postao Vladimir Filat (vođa Liberalne demokratske stranke Moldavije – PLDM). Od ožujka 2012. predsjednik je nezavisni kandidat Nicolae Timofti. U svibnju 2013. premijer je postao Iurie Leancă (PLDM); od 2009. zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova i europskih integracija. Koalicija proeuropskih stranaka, predvođena PLDM-om, zadržala je vlast i nakon parlamentarnih izbora održanih potkraj 2014. Rusija je početkom 2015. u Pridnjestarskoj moldavskoj republici zadržala oko 1500 vojnika (u mirovnoj operaciji angažirano ih je oko 350). Od siječnja 2016. premijer je Pavel Filip (član Demokratske stranke; 2011–16. bio je ministar informatičkih tehnologija i komunikacija). Potkraj 2016. na predsjedničkim izborima pobijedio je Igor Dodon, vođa Stranke socijalista od 2011 (kao član komunističke stranke bio je ministar gospodarstva 2006–09., te zamjenik premijera 2008–09). Tijekom 2017. vlada podupire ustavne promjene koje bi olakšale priključenje Europskoj uniji (sporazum o pridruživanju potpisan je 2014), čemu se protivi proruski dio političke javnosti. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41586

 
Valuta / Jezik 
ISO Valuta Simbol Significant Figures
MDL Moldavski lej (Moldovan leu) L 2
ISO Jezik
RO Rumunjski jezik (Romanian language)
RU Ruski jezik (Russian language)
TR Turski jezik (Turkish language)
Neighbourhood - Country  

Zemljovid - Moldavija (Republic of Moldova)

Zemljopisna širina / Zemljopisna dužina : 47° 15' 0" N / 28° 34' 60" E | Vremenska zona : UTC+2:0 / UTC+3 | Valuta : MDL | Telefon : 373  

Zemljovid

Google (tvrtka)-Zemljovid-Moldavija
Google (tvrtka)
Google Earth-Zemljovid-Moldavija
Google Earth
OpenStreetMap-Zemljovid-Moldavija
OpenStreetMap
Zemljovid-MoldavijaSatellite_image_of_Moldova_in_September_2003.jpg
Satellite_image_of_M...
1155x1388
freemapviewer.com
Zemljovid-MoldavijaMoldova_Regions_map.png
Moldova_Regions_map....
1913x2415
freemapviewer.com
Zemljovid-MoldavijaUn-moldova.png
Un-moldova.png
2057x2580
freemapviewer.com
Zemljovid-Moldavijaimage.jpg
image.jpg
1398x1686
freemapviewer.com
Zemljovid-Moldavijaimage.jpg
image.jpg
1398x1686
freemapviewer.com
Zemljovid-Moldavija-large_detailed_administrative_map_of_moldova.jpg
large_detailed_admin...
5607x7086
www.vidiani.com
Zemljovid-Moldavija-mv240_moldova_south.jpg
mv240_moldova_south....
4546x3411
www.ecoi.net
Zemljovid-Moldavija-large_russian_topographical_map_of_moldova.jpg
large_russian_topogr...
4561x3396
www.vidiani.com
Zemljovid-Moldavija-Moldova-Topographical-Map-North.jpg
Moldova-Topographica...
4561x3396
www.mappery.com
Zemljovid-Moldavija-mold_map_invest_prj.jpg
mold_map_invest_prj....
2708x3272
www.traceca-org.org
Zemljovid-Moldavija-Republica_Moldova.png
Republica_Moldova.pn...
2313x2798
upload.wikimedia.org
Zemljovid-Moldavija-moldova_physio-2001.jpg
moldova_physio-2001....
2013x2381
www.lib.utexas.edu
Zemljovid-Moldavija-moldova_trans-2001.jpg
moldova_trans-2001.j...
2381x2013
www.lib.utexas.edu
Zemljovid-Moldavija-Moldova_map_blank.png
Moldova_map_blank.pn...
1800x1800
upload.wikimedia.org
Zemljovid-Moldavija-Moldova_map_modern.png
Moldova_map_modern.p...
1800x1800
upload.wikimedia.org
Zemljovid-Moldavija-Moldova_(1483)-ro.png
Moldova_(1483)-ro.pn...
1769x1614
upload.wikimedia.org
Zemljovid-Moldavija-MOLDOVAroad.gif
MOLDOVAroad.gif
1412x1994
www.ezilon.com
Zemljovid-Moldavija-moldova.jpg
moldova.jpg
1575x1731
www.footiemap.com
Zemljovid-Moldavija-political-map-of-Moldova.gif
political-map-of-Mol...
1412x1869
www.ezilon.com
Zemljovid-Moldavija-physical-map-of-Moldova.gif
physical-map-of-Mold...
1412x1799
www.ezilon.com
Zemljovid-Moldavija-Moldova-Cities-Map.jpg
Moldova-Cities-Map.j...
1463x1697
mappery.com
Zemljovid-Moldavija-Moldova-Cities-Map.jpg
Moldova-Cities-Map.j...
1697x1463
www.mappery.com
Zemljovid-Moldavija-Moldova_administrative_map.png
Moldova_administrati...
1402x1737
upload.wikimedia.org
Zemljovid-Moldavija-Moldova_harta_administrativa.png
Moldova_harta_admini...
1402x1737
upload.wikimedia.org
Zemljovid-Moldavija-MAP_PMR2.jpg
MAP_PMR2.jpg
1271x1663
vox.publika.md
1 2 3 4 5 

Photograph

Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
Moldavija
1 2 

Facebook

 mapnall@gmail.com