Turkmenistan
 |
 |
| Zastava Turkmenistana | |
Područje Turkmenistana u starom vijeku bilo je dijelom carstava Medijaca, Ahemenida, Makedonaca, Parta i Sasanida. U 4. stoljeću Turkmenistanom su vladali Huni. U 7. stoljeću osvojili su ga Arapi i donijeli Islam. Kasnije su ovim prostorom vladali Seldžuci, a u početku 13. stoljeća postao je dio države Džingis-kana. Od 16. stoljeća Turkmenija je bila podložna Hivskom kanatu i Buharskom kanatu a na jugu su vladali iranski Safavidi.
Rusko Carstvo osvajalo je Turkmenistan krajem 19. stoljeća i konačno zavladalo njime 1894. U Sovjetskom Savezu Turkmenistan je 1924. postao jedna od socijalističkih republika i formirane su današnje granice. U sovjetskom razdoblju razvijen je sustav navodnjanvanja i proširene su obradive površine.
Povijest Turkmenistana nakon neovisnosti donekle nalikuje drugim zemljama srednje Azije: vlast su zadržali komunistički dužnosnici na čelu sa Saparmuratom Nijazovom koji je 1999. proglašen doživotnim predsjednikom. Otvoreno suprotstavljanje vladajućoj politici se ne tolerira, a Nijazovljev kult ličnosti poprimio je totalitarne razmjere.
Valuta / Jezik
| ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
|---|---|---|---|
| TMT | Turkmenistanski manat (Turkmenistan manat) | m | 2 |
| ISO | Jezik |
|---|---|
| RU | Ruski jezik (Russian language) |
| TK | Turkmenski jezik (Turkmen language) |
| UZ | Uzbečki jezik (Uzbek language) |
