Afganistanski afgani

Afganistanski afgani
Ø‹
Kovanica 500 afgani iz 1981. Afganistanski afgani, perzijski: افغانۍ, (ISO 4217: AFN) je valuta Afganistana. Dijeli se na 100 pula.

Prvi afgani (ISO 4217: AFA) je predstavljen 1925. godine, a zamijenio je dotadašnju rupiju u omjeru 1.1 rupija za 1 afgani. 1936. tečaj afganija je vezan za indijsku rupiju u omjeru 4 afganija za 1 rupiju. Od 1940. i sljedećih 50 godina tečaj se vezivao uz američki dolar. Od 1992. tečaj slobodno fluktuira.

Novi afgani (ISO 4217: AFN), koji je trenutno u optjecaju je predstavljen 2002. godine. U gotovinskom platnom prometu nalaze se kovanice od 1, 2 i 5 afganija i novčanice od 1, 2, 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 afganija. Kovanice pula nisu iskovane. Izdaje ih središnja banka Afganistana.

* Središnja banka Afganistana

Zemlja (geografski pojam)
  • Afganistan
    Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji. Dužina kopnene granice iznosi 5529 km. Na zapadu graniči s Iranom (936 km), na sjeveru s Turkmenistanom (744 km), Uzbekistanom (137 km) i Tadžikistanom (1206 km), na sjeveroistoku s Narodnom Republikom Kinom (76 km), a na istoku i jugu s Pakistanom (2430 km). Kabul je najveći i glavni grad Afganistana i u njemu živi otprilike 3,9 milijuna stanovnika. Od 15. kolovoza 2021. Afganistan je de facto pod kontrolom talibana.

    Arheolozi su na području današnjeg Afganistana pronašli dokaze ljudske prisutnosti koji datiraju iz starijeg kamenog doba. Pretpostavlja se da se urbana civilizacija na tom području pojavila između 3000. i 2000. pr. Kr. S obzirom na to da se nalazi na vrlo važnom mjestu koje povezuje kulturu Bliskog istoka sa srednjom Azijom i Indijskim potkontinentom, stoljećima je bilo dom raznim narodima i svjedok je raznih vojnih kampanja, među kojima su najistaknutije kampanje Aleksandra Velikog, Džingis-kana i zapadnih sila u moderno doba. Na tom su području Grčko-baktrijsko kraljevstvo, Kušansko Carstvo, Bijeli Huni (Heftaliti), Samanidi, Gaznavidi, Goridi, Hildžiji, Timuridi, Moguli i Durani počeli graditi snažna carstva.