Istočnokaripski dolar

Istočnokaripski dolar
$
Istočnokaripski dolar, ISO 4217: XCD, je valuta koja se koristi u sljedećim državama i prekomorskim teritorijima:

* Angvila,

* Antigva i Barbuda,

* Dominika,

* Grenada,

* Montserrat,

* Sveti Kristofor i Nevis,

* Sveta Lucija i

* Sveti Vincent i Grenadini.

Dijeli se na 100 centi.
Zemlja (geografski pojam)
  • Angvila
    Angvila (eng. Anguilla) je britanski prekomorski teritorij u Malim Antilima na Karibima istočno od Portorika. Površina mu je 91 km2, duljina obalne linije 61 kilometar. Glavni grad je The Valley. Od ekonomskih aktivnosti najvažnije su ribarstvo i turizam.

    Otočje se sastoji od brojnih sićušnih otočića (cays), relativno niskih i pjeskovitih, među kojima su glavni otoci: Anguilla, Sandy, Sombrero, na kojemu se nalazi svjetionik i Scrub.
  • Antigva i Barbuda
    Antigva i Barbuda je otočna država na granici Karipskog mora i Atlantskog oceana. Pripada skupini Malih Antila. Okružena je otocima Gvadalupa na jugu, Montserrat na jugozapadu, Sveti Kristofor i Nevis na zapadu i Sveti Bartolomej na sjeverozapadu.

    Po društvenom uređenju Antigva i Barbuda je parlamentarna monarhija u sastavu Commonwealtha.
  • Dominika
    Dominika (službeno Zajednica Dominike), mala je država i otok u Karipskom moru. Dominiku treba razlikovati od Dominikanske Republike, također države u Karipskom moru.

    Kristofor Kolumbo su iskrcao na Dominiku 3. studenog 1493. Dominika je bio posljednji od otoka u Karipskom moru koji je koloniziran od Europljana, jer su domoroci pružali velik otpor. Francuska se 1763. odrekla otoka u korist Velike Britanije. Britanci su 1805. otok proglasili svojom kolonijom. Godine 1978. Dominika je stekla nezavisnost. Veliki gospodarski napredak Dominika je imala u vrijeme premijerke Mary Eugenia Charles, 1980. – 1995.
  • Grenada
    Grenada je otočna država na jugoistoku Karipskog mora: sjeverno od Trinidada i Tobaga i južno od Svetog Vincenta i Grenadina.

    Kristofor Kolumbo otok otkriva 1498. i daje mu ime Concepcíon. Prvi stanovnici na njemu bili su Arawaki, Indijanci koje su najkasnije do 1100. protjerali ratoborni Karibi koji ga drže u svojim rukama do 1651., (vidi). Te godine osvajaju ga Francuzi i to nakon krvavih borbi s Karibima, čiji su se posljednji pripadnici, kako ne bi pali u francuske ruke, njih 40 (muškarci, žene i djeca) skočili u ponor s litice prozvane "Le Morne de Sauteurs," ili "Leapers Hill." Godine 1609. otok su prvi pokušali kolonizirati londonski trgovci, ali nakon osam mjeseci Karibi uspješno protjeraše tih 208 došljaka pristiglih na tri velika broda. Drugi neuspješni pokušaj Francuza bio je 1638., a treći će pokušati 200 Francuza pod zapovjedništvom Du Parqueta 1650. godine. Oni su prijateljski dočekani, jer je Karibima darovano nekoliko noževa i raznobojnih staklenih kuglica. Poglavici Kaierounnei Du Parquet je osobno uručio i dvije boce konjaka. Kolonija je osnovana na mjestu gdje je danas glavni grad. No, u veljači 1651., Karibi opet postadoše neprijateljski raspoloženi. Kolonizatorima dolazi pojačanje od 300 ljudi, te uspijevaju istrijebiti domoroce. Francuzi otok prozvaše imenom La Grenade.
  • Montserrat
    Montserrat je otok u Karibima. To je Britansko prekomorsko područje Ujedinjenog kraljevstva. Smješten je jugozapadno od Antigve i Barbude a sjeverozapadno od Gvadalupe.

    Ovaj otok je jedan od otoka u malim Antilima i vulkanskog je porijekla. Zadnja veća aktivnost vulkana Soufriere Hills se dogodila, nakon 400 godina mirovanja, 1995. godine. Geolozi misle, da se zadnja velika aktivnost tog vulkana dogodila prije 20 000 godina.
  • Sveta Lucija
    Sveta Lucija je otočna država na granici Karipskog mora i Atlantskog oceana, sjeverno od Svetog Vincenta i Grenadina i južno od Martinika. Pripada skupini Malih Antila.

    Otok su prvi naselili američki Indijanci plemena Arawak u 3. stoljeću. Nije sasvim jasno kada su stigli prvi Europljani, vjerojatno oko 1500. pod vodstvom španjolskog istraživača Juana de la Cose. Nakon prvih neuspješnih pokušaja naseljavanja, za otok ratuju Francuzi i Britanci. Razlog ratovanja je vrlo dobra prirodna luka u Castriesu. Tijekom 17. i 18. stoljeća otok mijenja vlasnika 14 puta, dok Britanci konačno ne ostvare potpunu kontrolu 1814. Otok je dobio samoupravu 1967. a potpunu samostalnost 1979.
  • Sveti Kristofor i Nevis
    Sveti Kristofor i Nevis je otočna država u Karipskom moru. Pripada skupini Malih Antila. Nalazi se zapadno od Antigve i Barbude i jugoistočno od Nizozemskih Antila.

    Država se sastoji od dva glavna otoka- Svetog Kristofora i Nevisa. Najviši vrh (1156 m) je Mount Liamuiga.
  • Sveti Vincent i Grenadini
    Sveti Vincent i Grenadini su otočna država u Karipskom moru. Pripada skupini Malih Antila. Nalaze se južno od Svete Lucije, zapadno od Barbadosa i sjeverno od Grenade.

    Domorodački Indijanci, Karibi, agresivno su sprječavali naseljavanje Europljana na Svetom Vincentu do 18. stoljeća. Od 1719. francuski naseljenici sade plantaže kave, duhana, indiga, pamuka i šećerne trske na kojima rade afrički robovi. Područje nekoliko puta potpada pod vlast Ujedinjenog Kraljevstva i vraća se u francuski posjed. Konačno od 1783. ostaje pod britanskom vlašću.