Valuta - Srpski dinar

Valuta  >  Srpski dinar

Srpski dinar

дин or din.
Srpski dinar (ISO 4217: RSD, numerički kôd: 941) je valuta Republike Srbije. Kratica koja se koristi u Srbiji je din/дин. Dinar je korišten kao valuta Knjaževstva, te Kraljevine Srbije od 1868. do 1918. godine, kada je zamijenjen valutom Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Dinar izdaje Narodna banka Srbije, čiji su prioriteti stabilnost cijena, te održanje ukupne financijske stabilnosti.

Srpski dinar se prvi put spominje u arhivskim dokumentima krajem 1214. godine, u vrijeme Stefana Prvovjenčanog. Od tada, pa sve do pada Despotovine 1459. godine, dinar su kovali gotovo svi srpski vladari. On je predstavljao jedno od najbitnijih obilježja samostalnosti i državnosti srpske države u srednjem vijeku. Sav srednjovjekovni novac Srbije se, zbog povlačenja zlata iz opticaja kovao isključivo u srebru.

Uslijed gubitka samostalnosti srpske države, sve do polovice 19. stoljeća u upotrebi je bio veliki broj različitih moneta stranih država. U razdoblju turske vladavine, na području današnje Srbije radilo je nekoliko kovnica turskog novca – Novo Brdo, Kučajna i Beograd. Naziv posljednje vrste turskog srebrenog novca para (od arapske riječi bara - što znači srebro), prisutan je i danas kao naziv stotog dijela suvremenog srpskog dinara.

U Nedićevoj Srbiji je srpski dinar izdavala Srpska narodna banka. Ova valuta je po prvi put u povijesti Srbije prikazivala važne povijesne osobe, Vuka Karadžića, Petra II. Petrovića Njegoša i svetoga Savu. Ostale novčanice imale su poljodjelstvene slikovne prikaze muškaraca i ženâ s pripadajućim alatima. Autor svih novčanica Srbije pod Vladom narodnoga spasa bio je Veljko Andrejević Kun, otac Đorđa Andrejevića Kuna (koji je 1944. izradio prve partizanske novčanice i prvu partizansku poštansku marku).

U optjecaju su novčanice sa potpisima guvernera Mlađana Dinkića, Kori Udovički, Radovana Jelašića i (od 2011. godine) Dejana Šoškića u apoenima 10, 20, 50, 100, 200, 500, 1000, 2000 i 5000 dinara.

Novčanice koje nose oznaku Narodna banka Jugoslavije prestale su vrijediti 1. siječnja 2007. godine.

Na prednjoj strani je portret Vuka Stefanovića Karadžića i njegov pribor za pisanje, tri slova moderne srpske azbuke i lik Filipa Višnjića. Na zadnjoj strani je Vukov portret i članovi Prvog Sveslovenskog Kongresa, održan u Pragu 1848. godine, kao i friz od slova. Novčanica je prvi put puštena u optjecaj 2000. godine u pretežno oker-žutoj boji, a 2006. godine je zamijenjena svjetlijom nijansom boja.

Country

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km 2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije.

Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije , koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi.

Jezik

Serbian dinar (English)  Dinaro serbo (Italiano)  Servische dinar (Nederlands)  Dinar serbe (Français)  Serbischer Dinar (Deutsch)  Dinar sérvio (Português)  Сербский динар (Русский)  Dinar serbio (Español)  Dinar serbski (Polski)  塞爾維亞第納爾 (中文)  Serbisk dinar (Svenska)  Dinar sârbesc (Română)  セルビア・ディナール (日本語)  Сербський динар (Українська)  Сръбски динар (Български)  세르비아 디나르 (한국어)  Serbian dinaari (Suomi)  Dinar Serbia (Bahasa Indonesia)  Serbijos dinaras (Lietuvių)  Serbiske dinarer (Dansk)  Srbský dinár (Česky)  Sırp dinarı (Türkçe)  Српски динар (Српски / Srpski)  Serbia dinaar (Eesti)  Srbský dinár (Slovenčina)  Szerb dinár (Magyar)  Srpski dinar (Hrvatski)  Srbski dinar (Slovenščina)  Serbijas dinārs (Latviešu)  Δηνάριο Σερβίας (Ελληνικά) 
 mapnall@gmail.com