Valuta - Zlato

Valuta  >  Zlato

Zlato

Zlato (simbol Au, od latinskog naziva aurum) je kemijski element iz skupine plemenitih metala.

Elementarno zlato je mekan metal (tvrdoća po Mohsu 2,5 do 3), sa karakterističnom jakom žutom sjajnom „zlatnom“ bojom, i ima plošno centriranu kubičnu strukturu. Samorodno zlato rijetko može biti do žutonarančaste sjajne boje.

Zlato je jedan od samo tri obojena metala; uz bakar i cezij.

U prirodi se javlja samo jedan stabilni izotop 197 Au, a postoji i šesnaest prirodnih radio aktivnih izotopa (najpoznatiji radioaktivni izotop je 198 Au).

Temperatura taljenja zlata je 1064°C, a vrenja 2970°C, velika mu je relativna gustoća, a razmjerno mala tvrdoća.

Čisto zlato je na zraku apsolutno stabilno i općenito otporno na utjecaje iz zraka (ponajviše sumpor i sumporovodik), te se s kisikom se ne spaja ni na kojoj temperaturi. Izvanredno je otporno na utjecaje vode, rastaljenih alkalija, lužina, pojedinih kiselina i većini solnih otopina.

Otapa se u klornoj vodi i u smjesama solne kiseline s jakim oksidacijskim sredstvima (npr. dušičnom kiselinom i ta se smjesa zove „zlatotopka“ ili „carska vodica“, „aqua regia“, budući da sadrži Cl - ion koji stabilizira Au3+ ion pri stvaranju kompleksnog iona kloroaurične kiseline (tetraklorauratne(III) kiseline) - HAuCl 4 ; zatim, natrijevim peroksidom, kromatnom/kromnom kiselinom, kalijevim permanganatom), dajući zlato(II) klorid; te u tvarima koje daju komplekse, kao npr. otopina kalijevog ili natrijevog cijanida ga otapaju dajući kompleksne soli.

Zlato je poprilično stabilno kao elementarna tvar i nije ga lako dobiti u spojevima, ali se može zaobići njegova inertnost prevođenje u neki stabilan kompleks. Među najstabilnijim kompleksnim spojevima zlata su cijanoaurati, ali u kiselim otopinama prolaze i kloroaurati.

Ne otapa ga nijedna kiselina, tek mješavina kiselina tzv. „zlatotopka“

Sama klorovodična kiselina ne može otopiti zlato, jer protoni ne mogu oksidirati zlato (redukcijski potencijal mu je pozitivan). Zato se, uz klorovodičnu kiselinu kao izvor kloridnih aniona, za otapanje zlata koristi još i dušična kiselina koja tada može oksidirati zlato do tetraklorozlatove(III) kiseline (osim te kiseline, otapanjem zlata u zlatotopci nastaju i dušikov(II) i dušikov(IV) oksid).

Jezik

Gold (English)  Oro (Italiano)  Goud (Nederlands)  Or (Français)  Gold (Deutsch)  Ouro (Português)  Золото (Русский)  Oro (Español)  Złoto (Polski)   (中文)  Guld (Svenska)  Aur (Română)   (日本語)  Золото (Українська)  Злато (Български)   (한국어)  Kulta (Suomi)  Emas (Bahasa Indonesia)  Auksas (Lietuvių)  Guld (Dansk)  Zlato (Česky)  Altın (Türkçe)  Злато (Српски / Srpski)  Kuld (Eesti)  Zlato (Slovenčina)  Arany (Magyar)  Zlato (Hrvatski)  ทองคำ (ไทย)  Zlato (Slovenščina)  Zelts (Latviešu)  Χρυσός (Ελληνικά)  Vàng (Tiếng Việt) 
 mapnall@gmail.com