Jezik - Arapski jezik

Jezik  >  Arapski jezik

Arapski jezik

Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika ), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.

Znanost koja se bavi arapskim jezikom zove se arabistika.

Pojedini arapski jezici i dijalekti se međusobno djelomično toliko razlikuju, da se teško ili gotovo nikako ne razumiju, naročito ako govornici žive u područjima koja su prostorno jako udaljena (n.pr. Maroko - Irak). Alžirski filmovi, koji se, naravno, snimaju na tamošnjem dijalektu, moraju se "titlovati" na književni arapski ako se prikazuju u zemljama perzijskog zaljeva.

U širem smislu, arapski jezik obuhvaća veliki broj različitih govornih oblika koji su se u zadnjih tisuću i pol godina koristili ili se još koriste. Ono što sve te jezične oblike spaja u jedan jezik je prije svega Islam a posebno Kuran. Primjer malteškog jezika najbolje pokazuje kakvu ulogu ima Islam u održavanju zajedništva arapskog. Malteški je jedan od magrebskih dijalekata vrlo srodnog arapskom, ali se daleko od njega odvojio i razvio u samostalan standardni jezik.

Iz staro-arapskog, koji je bio vrlo blizak klasičnom književnom arapskom jeziku, razvio se veliki broj t.zv. novoarapskih dijalekata. Svim govornicima tog jezika osim malteškog je i dalje književni jezik onaj kojim se piše a i krovni jezik.

Postoje različita gledišta o tome može li se taj pisani jezik smatrati modernim standardnim jezikom. Panarapski satelitski odašiljači bi ga mogli takvim napraviti. Često još nedostaje jedinstveni rječnik za mnoge stvari iz suvremenog života, kao i stručni rječnik za mnoga područja suvremene znanosti. Osim toga, unutar pojedinih arapskih država književni jezik je relativno rijetko sredstvo dnevnog sporazumijevanja.

Country

Alžir

Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu. Na sjeveru izlazi na Sredozemno more. Graniči na sjeveroistoku s Tunisom, na istoku s Libijom, na jugoistoku s Nigerom, na jugozapadu s Malijem i Mauritanijom te na zapadu s Marokom i Zapadnom Saharom.


Džibuti

Džibuti (arap. Jumhūriyah Jibūti, Đumhűriyya Đibűtî ), država u istočnoj Africi. Na istoku izlazi na Crveno more i Adenski zaljev, dijelove Indijskog oceana. Graniči na jugoistoku sa Somalijom, na jugu i zapadu s Etiopijom te na sjeveru s Eritrejom. Odvojena je od Jemena na Arapskom poluotoku 20 km širokim morskim prolazom Bab el-Mandeb.

Dvije trećine stanovnika zemlje živi u glavnome gradu. Odnos većinskih Somalijaca i manjinskih Afara u nedavnoj je povijesti često bio neprijateljski. Somalijici u Džibutiju uglavnom pripadaju jednome od dva klana. Dominatni klan je Issa, a manji je Gadabuursi, a oba su dio klana Dir. Ostali stanovnici su uz Afare, Europljani (Talijani i Francuzi), Arapi, te Etiopljani.

Eritreja

Eritreja je država u sjeveroistočnoj Africi na obali Crvenog mora. Graniči sa Sudanom na sjeverozapadu, Etiopijom na jugu te Džibutijem na jugoistoku.

Nakon prestanka sovjetske vojne pomoći Etiopiji eritrejski gerilci uspjeli su početkom devedesetih pobijediti etiopske snage i izvojevati neovisnost. Mlada je država bila dodatno opterećena dvogodišnjim ratom s Etiopijom oko granične crte koji je izbio 1998. Obećana demokratizacija zemlje nije provedena i Eritreja je još uvijek jednostranačka država kojom vlada Narodni front za demokraciju i pravdu (PFDJ), nasljednik oslobodilačkog pokreta EPLF, i njegov vođa Isaias Afewerki. Svi su javni mediji u državnom vlasništvu.

Komori

Komori su otočna država u južnoj Africi. Nalaze se u Mozambičkom kanalu između otoka Madagaskara i afričkog kopna. Sastoje se od tri veća vulkanska otoka: Njazidja (Grande Comore, 1.148 km²), Nzwani (Anjouan, 425 km²) i Mwali (Mohéli, 290 km²) i nekoliko manjih. Obližnji otok Mayotte, na kojeg Komori polažu pravo, francuska je kolonija.

Komori se ubrajaju među najsiromašnije zemlje svijeta. Gospodarstvo se osniva na poljoprivredi i ribarstvu, stranoj pomoći i doznakama radnika iz inozemstva. BDP je u 2002. bio 700 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Libija

Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya , berberski: ), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora. Graniči na istoku s Egiptom, na jugoistoku sa Sudanom, na jugu s Čadom i Nigerom, na zapadu s Alžirom te na sjeverozapadu s Tunisom.

Do početka 20. stoljeća područje današnje Libije bilo je pokrajina Osmanskog Carstva. Godine 1912. Libija je postala talijanskom kolonijom. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bila je poprište žestokih pustinjskih borbi, a nakon rata Libiji je dana neovisnost. Otkriće nafte 1959. potpuno je preobrazilo dotada siromašnu zemlju ovisnu o stranoj pomoći. Godine 1969. u vojnom je udaru vlast preuzela vojna skupina na čelu s Moamerom Gadafijem koji od tada, iako bez formalnih funkcija, vlada do 2011., kada je nakon ustanka naroda koji je prerastao u rat (Rat u Libiji 2011.), na kraju i ubijen. Danas je Libija demokratska republika.

Maroko

Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u regiji poznatoj kao Magreb, na obali Atlantskog oceana i Sredozemnog mora. Graniči na sjeveru sa španjolskim eksklavama Ceuta i Melilla, na istoku i jugoistoku s Alžirom te na jugu s teritorijem Zapadne Sahare koja je trenutno pod marokanskom kontrolom. Arapsko ime zemlje, "Al-Mamlakâ l-Maġribīyâ", znači "Zapadna kraljevina".

Marokansko gospodarstvo karakterizira otprilike podjednaka zastupljenost poljoprivrede, industrije i usluga u BDP-u.

Mauretanija

Mauretanija (službeno Islamska Republika Mauretanija) je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana. Graniči na sjeveru s teritorijem Zapadna Sahara, na sjeveroistoku s Alžirom, na istoku i jugu s Malijem te na jugozapadu sa Senegalom.

Sjeverni i većinu središnjeg dijela zemlje zauzima pustinja Sahara u kojoj je život ograničen na oaze. Na jugu zemlje prostire se stepski Sahel gdje nešto veća količina oborina omogućuje razvoj nomadskog stočarstva i ograničenog ratarstva. Sjedilačka poljoprivreda moguća je samo na krajnjem jugozapadu uz obale granične rijeke Senegal. Reljef Mauretanije sastoji se od nizina i niskih uzvisina, a najviši vrh je Kediet Ijill (915 m) na sjeveru uz zapadnosaharsku granicu.

Somalija

Somalija je država u istočnoj Africi u regiji znanoj kao "Rog Afrike" na obali Indijskog oceana. Na sjeverozapadu graniči s Džibutijem, na zapadu s Etiopijom i Kenijom. Somalija je jedno od rijetkih područja svijeta bez organizirane vlasti.

Somalijska je obala s 2720 km najdulja na afričkom kontinentu. Sjeverni dio zemlje brdovit je s nadmorskim visinama od 1000 do 2000 m (somalijska visoravan), a središnja i južna područja su ravna s prosječnom visinom ispod 200 m. Rijeke Džuba i Šebele izviru u Etiopiji i teku prema jugu u Indijski ocean, ali ga Shebelle ne dostiže, osim u kišnom razdoblju.

Sudan

Sudan je država u sjeveroistočnoj Africi, po površini treća na kontinentu. Na sjeveroistoku izlazi 853 km dugom obalom na Crveno more, a graniči sa sljedećim zemljama:

* Egiptom na sjeveru,

Tanzanija

Ujedinjena Republika Tanzanija (svahili: Jamhuri ya Muungano wa Tanzania) ili Tanzanija država je na istočnoj obali Afrike. Graniči s Kenijom i Ugandom na sjeveru, Ruandom, Burundijem i DR Kongo na zapadu te Zambijom, Malavijem i Mozambikom na jugu. Na istoku, Tanzaniju oplakuju vode Indijskog oceana.

Savezna Republika Tanganjika i Zanzibar je nastala 1964. godine, spajanjem Tanganjike i Zanzibara, koji su u godinama prije ujedinjenja stekli neovisnost od Velike Britanije. Država je kasnije preimenovana u Tanzanija (Tanganjika + Zanzibar). Godine 1996. glavnim je gradom službeno postala Dodoma, umjesto dotadašnjeg Dar es Salaama (u kojem su još uvijek neke vladine institucije).

Tunis

Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje.

Oko 40% teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija.

Uganda

Uganda je država u istočnoj Africi, bez izlaza na more. Graniči na sjeveru s Južnim Sudanom, na istoku s Kenijom, na jugu s Tanzanijom, na jugozapadu s Ruandom te na zapadu s DR Kongom. Od 1971. do 1979. njome je vladao Idi Amin.

Odlika ugandskoga krajobraza je niz golemih mravinjaka uz ceste. Nazupčani i strmi mravinjaci dosežu često visinu od 4-5 m.

Ujedinjena Arapska Republika

Ujedinjena Arapska Republika je bila država koja se sastojala od današnjeg Egipta i Sirije.

Ta državna tvorevina se poslije opet podijelila na Egipat i Siriju, s tim da je Egipat nastavio još neko vrijeme nositi zastavu UAR-a.

Zapadna Sahara

Na području nekadašnje španjolske kolonije Zapadne Sahare (Španjolska Sahara) tijekom Zapadnosaharskog rata 1976. proglašena je Saharska Arapska Demokratska Republika (DARS) kao suverena država.

Nalazi se na sjeverozapadu Afrike i graniči s Marokom, Alžirom, Mauritanijom i Atlanskim oceanom.

Čad

Čad je država u središnjoj Africi bez izlaza na more. Graniči s Libijom na sjeveru, Sudanom na istoku, Srednjoafričkom Republikom na jugu, Kamerunom na jugozapadu te Nigerijom i Nigerom na zapadu. Čad ima površinu od 1.284.000 km 2 na kojoj živi 10.329.208 stanovnika (procjena 2009.)

Zemlja je donedavno bila među najsiromašnijima na svijetu, dijelom i zbog dugotrajnog građanskog rata etničko-vjerskih frakcija (na sjeveru je glavna religija islam, a na jugu kršćanstvo i animizam, iako su međusobno sukobljavale i pojedine sjeverne frakcije). U 2004. započelo se s izvozom sirove nafte, što bi u budućnosti moglo donijeti značajno povećanje nacionalnog bogatstva. BDP je u 2004. bio 1.600 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u, s povećanjem od 38% u odnosu na 2003. Prvi predsjednik bio je Francois Tombalbaye.

Bahrein

Bahrein, službeno Kraljevina Bahrein je otočna država u jugozapadnoj Aziji. Obuhvaća istoimeni otok i nekoliko manjih u Perzijskom zaljevu. Ima morsku granicu s Katarom i Saudijskom Arabijom s kojom je povezan cestovnim mostom.

Gospodarstvo Bahreina temelji se na proizvodnji i rafiniranju nafte, ali zemlja se zbog ograničenih zaliha sve više okreće uslužnom, osobito financijskom sektoru.

Izrael

Izrael (hebrejski: יִשְׂרָאֵל; arapski: إسرائيل), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora. Graniči s Libanonom na sjeveru, Sirijom na sjeveroistoku, Jordanom na istoku, Palestinskim područjima Zapadnom obalom i Pojasom Gaze na istoku i zapadu te Egiptom na jugozapadu. Izrael ima geografski izrazito raznovrsne značajke unutar svog relativno malog teritorija. Izraelsko gospodarsko i tehnološko središte je Tel Aviv, dok je sjedište državnih institucija u glavnom gradu Jeruzalemu.

Država Izrael (Medinat Jisra'el) je bliskoistočna zemlja, smještena uz istočni rub Sredozemnog mora. Izrael je parlamentarna demokratska država te jedina židovska država na svijetu. Površina države je 20.770 km 2 (bez okupiranih područja) i ima 8.843.160 stanovnika prema procjeni za 2018. godinu. Ime potječe od Jakova, kasnije prozvanog Izrael, jednog od patrijarha židovskog naroda od čijih je 12 sinova nastalo 12 izraelskih plemena. Izraelska zastava ima korijene u židovskoj tradiciji. Bijela pozadina simbolizira čistoću. U sredini je Davidova zvijezda koja simbolizira savez Boga i Židova. Gornji trokut zvijezde simbolizira Boga koji se saginje prema narodu, a donji trokut simbolizira Židove koji pružaju ruku Bogu. Plave pruge simboliziraju talit, židovski molitveni šal. O trajnoj žudnji Židova za povratkom u svoju zemlju govore već biblijske riječi iz doba babilonskog ropstva. Jeruzalem se u biblijskom tekstu spominje oko 700 puta.

Jemen

Republika Jemen je država u jugozapadnoj Aziji, s obalama na Crvenom moru, Adenskom zaljevu i Arapskom moru. Po obliku vladavine je republika.

Jemen se nalazi na krajnjem jugozapadu Arapskog poluotoka. Plodnija je od ostalih zemalja Srednjeg istoka, s dobrim obradivim tlom u zapadnim visoravnima gdje redovito pada kiša. Obala i gorje na istoku su vrući, suhi i ogoljeli. U Jemenu se ističu dva planinska lanca: Tibämat aš šam iz smjera S-J s najvišim vrhom Džabal Nabi Šu'ajb i Hadramaut iz smjera I-Z. Država je siromašna rijekama i slatkom vodom. U Adenskom zaljevu se nalazi i jedini veći otok Sokotra.

Jordan

Jordan, službeno Hašemitska Kraljevina Jordan je država na Bliskom Istoku u jugozapadnoj Aziji. Glavni grad je Amman. Na krajnjem jugozapadu kratkom obalom (26 km) izlazi na Crveno more, graniči na zapadu s Izraelom i područjem Zapadne obale, na sjeveru sa Sirijom, na sjeveroistoku s Irakom i na jugu i istoku sa Saudijskom Arabijom.

Povijest Jordana nakon osamostaljenja obilježena je pokušajima balansiranja između strana u izraelsko-palestinskom sukobu. Iako je podržavao težnju Palestinaca za neovisnom državom, Jordan je pod vodstvom kralja Huseina (na vlasti 1953. - 1999.) održavao dobre odnose i s državama Zapada, a 1994. potpisan je mirovni ugovor s Izraelom.

Katar

Katar (arap. قطر‎, Qatar) je država na Аrapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji. Obuhvaća mali poluotok na zapadnoj obali Perzijskog zaljeva i nekoliko susjednih otočića. Graniči na jugu sa Saudijskom Arabijom, a na zapadu morskom granicom s Bahreinom. Po državnom uređenju je apsolutna monarhija – emirat, a službeni naziv je Država Katar (arap. دولة قطر‎, Dawlat Qatar).

U posljednjih 150-ak godina politikom Katara dominira obitelj Al-Tani iz koje potječe trenutni emir i predsjednik vlade. Nakon kraja britanskog protektorata 1971. zemlja se nije pridružila Ujedinjenim Arapskim Emiratima, odabravši umjesto toga potpunu neovisnost.

Kuvajt

Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji. Na istoku izlazi na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Irakom, a na jugu sa Saudijskom Arabijom. Većinu zemlje čini ravna pustinja. Službeni naziv je Država Kuvajt.

Najpoznatiji događaj nedavne povijesti Kuvajta je sukob sa susjednim Irakom. Irak i Kuvajt bili su saveznici tijekom iračko-iranskog rata u osamdesetima, ali u kolovozu 1990. Irak je pod vodstvom Saddama Huseina napao i okupirao Kuvajt. U veljači 1991. međunarodna koalicija na čelu s SAD-om oslobodila je zemlju koja je od tada jedan od glavnih saveznika Sjedinjenih Država u regiji. Tijekom američke invazije Iraka 2003. Kuvajt je bio jedina arapska država koja je javno podržala intervenciju.

Libanon

Libanon, službeno Libanonska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivlju i Švicarskom Srednjega istoka.

Zemlja se sastoji od nekoliko regija koje se pružaju paralelno s obalom: uska obalna ravnica koja se proširuje oko gradova Tripolija, Beiruta, Sidona i Tira (Sura), zatim krški planinski lanac Libanon po kojem je zemlja dobila ime (najviša točka Qurnat as-Sawda' 3.088 m), dolina Bekaa, te u zaleđu vapnenačko gorje Anti-Libanon (2.659 m) koje čini granicu sa Sirijom. Libanonska planina se na sjeveru i jugu proteže u brda.

Mezopotamija

Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.

Mezopotamija obuhvaća aluvijsku ravnicu između rijeka Tigrisa i Eufrata, u Iraku i Siriji.

Oman

Oman, službeno Sultanat Oman je država na jugoistočnoj obali Аrapskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji. Na istoku i jugu izlazi na Arapsko more, a na sjeveroistoku na Omanski zaljev. Graniči na jugozapadu s Jemenom, na zapadu sa Saudijskom Arabijom, te na sjeverozapadu s Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Većinu zemlje zauzima ravna pustinja, a niža brda su na jugoistoku. Vapnenački planinski lanci Hadjar (= Stijenjak) uzdižu se iznad sjeverne obale, s najvišim vrhovima Šams (2.980 m) i Gjebel Akhdar (3.018 m). Omanu pripada i eksklava poluotoka Musandam, odvojena od ostatka zemlje teritorijem UAE, koja zauzima strateški važan položaj na južnoj obali Hormuškog tjesnaca na ulazu u Perzijski zaljev. Klima je većinom sušna pustinjska, uz obale nešto blaža polupustinjska, a tek na višem gorju Hadjar se donekle približava mediteranskoj.

Palestina

Palestina (egip. P-r-s-t; „Peleset“, akad. Palaštu, grč. Παλαιστίνη; Palaistine, lat. Palaestina, hebr. פלשׂתינה, arap. فلسطين‎; Filasṭīn) je jedan od naziva za područje između Sredozemnog mora i rijeke Jordan. Pojam „Palestina“ može se odnositi na geografski, povijesni, ali i politički pojam (vidi: Palestinska autonomija).

Najstariji naziv za navedeno područje bio je „Kanaan“. Najranije korištenje „Palestine“ datira iz 12. stoljeća pr. Kr.; egipatski faraon Ramzes III. u hramu Medinet Habu spominje svoju pobjedu nad Filistejcima odnosno „Narodima sa mora“ (P-r-s-t; „Peleset“). Asirski kralj Sargon II. u 8. stoljeća pr. Kr. za isti narod odnosno geografsko područje rabi ime Palashtu ili Pilistu. Naziv „Palestina“ kasnije upotrebljavaju i Grci u geografskom pojmu Sirija-Palestina što je helenizirani naziv za zemlju Filistejaca, te Rimljani posebno nakon vladavine Hadrijana koji je kao dio kazne nakon gušenja Drugog židovskog ustanka provinciji Judeji promijenio ime u Sirija-Palestina. U moderno vrijeme „Palestina“ se odnosila i na britanski mandat; iako je on originalno pokrivao teritorije današnjeg Izraela, Palestinske samouprave i Jordana, ubrzo je podijeljen na Palestinu i Transjordan kako bi namirili svog saveznika Šarifa od Meke. Od tada se i politički pojam Palestina uvriježio samo za područje zapadno od rijeke Jordan.

Saudijska Arabija

Saudijska Arabija, službeno Kraljevina Saudijska Arabija država je na Аrapskom poluotoku u Jugozapadnoj Aziji. Na zapadu dugom obalom izlazi na Crveno more, a na istoku na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Jordanom, Irakom i Kuvajtom; na jugu s Jemenom, na jugoistoku s Omanom te na istoku s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom. Ima morsku granicu s Bahreinom s kojim je povezana mostom.

Islamski vjerski reformator Muhammad ibn Abd al-Wahhab udružio je oko 1750. godine snage s vladarom mjesta Diriyah u središnjoj Arabiji, Muhammadom ibn Saudom, čiji su nasljednici do početka 19. stoljeća s potporom širokih slojeva oduševljenih novim vjerskim vođom osvojili većinu Arapskog poluotoka. Veza dinastije Saud s vehabijskom interpretacijom islama ostat će jedno od ključnih obilježja saudijske države i u budućnosti.

Sirija

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku. Na zapadu 180 km dugom obalom izlazi na istočno Sredozemlje, a graniči na sjeveru s Turskom, na istoku s Irakom, na jugu s Jordanom, na jugozapadu s Izraelom te na zapadu s Libanonom.


Ujedinjeni Arapski Emirati

Ujedinjeni Arapski Emirati su država na obali Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva. Nalaze se na istoku Аrapskog poluotoka u Jugozapadnoj Aziji. Graniče na jugu i zapadu sa Saudijskom Arabijom, te na istoku s Omanom. Sastoje se od sedam emirata: Abu Dhabi, Ajman, Dubai, Fujairah, Ras al-Khaimah, Sharjah i Umm al-Qaiwain. Svi su smješteni na jugoistočnoj obali Zaljeva osim Fujairah koji izlazi na more na obali Omanskog zaljeva, na istočnoj obali poluotoka Musandam.

Jezik

Arabic language (English)  Lingua araba (Italiano)  Arabisch (Nederlands)  Arabe (Français)  Arabische Sprache (Deutsch)  Língua árabe (Português)  Арабский язык (Русский)  Idioma árabe (Español)  Język arabski (Polski)  Arabiska (Svenska)  Limba arabă (Română)  アラビア語 (日本語)  Арабська мова (Українська)  Арабски език (Български)  아랍어 (한국어)  Arabian kieli (Suomi)  Bahasa Arab (Bahasa Indonesia)  Arabų kalba (Lietuvių)  Arabisk (Dansk)  Arabština (Česky)  Arapça (Türkçe)  Арапски језик (Српски / Srpski)  Araabia keel (Eesti)  Arabčina (Slovenčina)  Arab nyelv (Magyar)  Arapski jezik (Hrvatski)  ภาษาอาหรับ (ไทย)  Arabščina (Slovenščina)  Arābu valoda (Latviešu)  Αραβική γλώσσα (Ελληνικά) 
 mapnall@gmail.com