Jezik - Armenski jezik

Jezik  >  Armenski jezik

Armenski jezik

Armenski jezik {armenski Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); haieren, somkhuri, ermenice, ermeni dili, armjanski yazyk; ISO 639-3: hye} jezik Armenaca, član armenske skupine indoeuropske porodice jezika; sadržava mnogo elemenata posuđenih od susjednih jezika, osobito perzijskog, grčkog i sirijskog. Od ostalih indoeuropskih jezika razlikuje se ne samo osobitošću svojih oblika, nego i glasovnim sustavom, koji je preuzet od susjednih kavkaskih jezika. Staroarmenski i dalje živi samo kao jezik crkve i znanosti. Armenskim jezikom govori preko tri milijuna ljudi u Armeniji, a u cijelom svijetu preko 6.300.000.

Zajedno sa indoiranskim, baltoslavenskim, albanskim i tračkim jezicima pripada satemskoj skupini, a ima (SIL), mnogo narječja: istočnoarmensko, erevansko, tbiliško (tifliško), karabaško, šamaško, astrahansko, džulfsko, aguliško, khvoysko-salmstsko, urmijsko-maraghsko, artvinsko, karinsko, mussko (musch), vansko, tigranakertsko, kharberdsko, shabin-karahissarsko, trapezuntsko, hamshensko, malatijsko, cilicijsko, sirsko, arabkirsko, aknsko, sebastsko, evdokijsko, smirnsko, sjevernokomedijsko, carigradsko, rodostsko, krimsko, aškaričko

Country

Armenija

Armenija (armenski Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija je država na južnom Kavkazu. Na zapadu graniči s Turskom, na sjeveru s Gruzijom, na istoku s Azerbajdžanom, na jugu s Iranom i azerbajdžanskom eksklavom Nahičevan.

Prije raspada Sovjetskog Saveza Armeniji je, po Staljinovoj odluci (iz 1923., kad je bio ministar za narodnosti), pripadala i eksklavica Baškend unutar teritorija Azerbajdžana, dok su Azerbajdžanu pripadale četiri eksklave unutar pokrajine Tavuš i jedna u pokrajini Ararat. Kad se Sovjetski Savez raspao i kad su se pojavile napetosti oko Gorskoga Karabaha, obje su države pripojile te eksklavice svojem teritoriju. Trenutačno su otvorene granice s Gruzijom i Iranom, dok su granice s Turskom i Azerbajdžanom zatvorene. 1991. Armenija je nastala na području bivše Armenske SSR.

Azerbajdžan

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero. Na sjeveru graniči s Rusijom, na zapadu s Gruzijom i Armenijom, na jugu s Iranom. Azerbajdžanska eksklava Nahičevan graniči na sjeveru s Armenijom, na jugu s Iranom i na zapadu s Turskom.

Azerski jezik kojim govori većina stanovništva je član turkijske jezične skupine (najpoznatiji član ove skupine je turski). Najzastupljenija religija je Islam, a većina muslimana u Azerbajdžanu su šijiti.

Gruzija

Gruzija (ili Georgija; gruzijski საქართველო) je država u istočnoj Europi, na sjeveroistoku Crnog mora. Na sjeveru i sjeveroistok graniči s Rusijom, na jugu s Turskom, Armenijom, i Azerbajdžanom. Gruzija je članica Vijeća Europe, OESS-a, Eurocontrol-a i ODER-a. Gruzija trenutno radi na tome da postane punopravna članica NATO saveza.

Gruzija je jedna od 15 država nastalih raspadom Sovjetskog Saveza unutar granica Gruzijske SSR. Josif Staljin, pravim imenom Ioseb Džugašvili, sovjetski vođa od 1928. do 1953. bio je podrijetlom Gruzijc. Nakon osamostaljenja 1991, Gruzijom je vladao Eduard Ševardnadze, no 2003. Revolucija ruža ga je svrgnula, a za predsjednika je imenovan Mihail Saakašvili. Nakon Revolucije ruža, pokrenuto je niz reformi s ciljem jačanja vojnih i gospodarskih potencijala države. Gruzija je pružila vrijednu potporu NATO-vim operacijama u Kosovu i Afganistanu, te protuterorističkim operacijama podmorskog nadzora u Sredozemlju

Libanon

Libanon, službeno Libanonska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivlju i Švicarskom Srednjega istoka.

Zemlja se sastoji od nekoliko regija koje se pružaju paralelno s obalom: uska obalna ravnica koja se proširuje oko gradova Tripolija, Beiruta, Sidona i Tira (Sura), zatim krški planinski lanac Libanon po kojem je zemlja dobila ime (najviša točka Qurnat as-Sawda' 3.088 m), dolina Bekaa, te u zaleđu vapnenačko gorje Anti-Libanon (2.659 m) koje čini granicu sa Sirijom. Libanonska planina se na sjeveru i jugu proteže u brda.

Mezopotamija

Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.

Mezopotamija obuhvaća aluvijsku ravnicu između rijeka Tigrisa i Eufrata, u Iraku i Siriji.

Sirija

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku. Na zapadu 180 km dugom obalom izlazi na istočno Sredozemlje, a graniči na sjeveru s Turskom, na istoku s Irakom, na jugu s Jordanom, na jugozapadu s Izraelom te na zapadu s Libanonom.

Jezik

Armenian language (English)  Lingua armena (Italiano)  Armeens (Nederlands)  Arménien (Français)  Armenische Sprache (Deutsch)  Língua arménia (Português)  Армянский язык (Русский)  Idioma armenio (Español)  Język ormiański (Polski)  亚美尼亚语 (中文)  Armeniska (Svenska)  Limba armeană (Română)  アルメニア語 (日本語)  Вірменська мова (Українська)  Арменски език (Български)  아르메니아어 (한국어)  Armenian kieli (Suomi)  Bahasa Armenia (Bahasa Indonesia)  Armėnų kalba (Lietuvių)  Armensk (Dansk)  Arménština (Česky)  Ermenice (Türkçe)  Јерменски језик (Српски / Srpski)  Armeenia keel (Eesti)  Arménčina (Slovenčina)  Örmény nyelv (Magyar)  Armenski jezik (Hrvatski)  ภาษาอาร์มีเนีย (ไทย)  Armenščina (Slovenščina)  Armēņu valoda (Latviešu)  Αρμενική γλώσσα (Ελληνικά)  Tiếng Armenia (Tiếng Việt) 
 mapnall@gmail.com