Engleski jezik

Engleski jezik
Engleski jezik (ISO 639-3: eng ) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori preko 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna širom svijeta od čega većina živi na području UK-a (55 000 000; 1984.), SAD-a (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugim.

U svakoj od nabrojanih država govori se zasebna nacionalna standardna varijanta engleskog jezika i svaka ima određene jezične posebnosti koje su zabilježene i u kodificirajućim knjigama pojedine države (rječniku, gramatici i pravopisu).

Stoga se engleski jezik u sociolingvistici klasificira kao policentrični standardni jezik kakvi su i drugi veći europski jezici.

Engleski jezik nastao je od jezika germanskih plemena koja su se u kasnom starom vijeku naselila na jugoistoku otoka Velike Britanije.

S razvojem je britanskoga kolonijalnog carstva u područjima koja je kolonizirala njezin jezik postajao dominantan, a često i služben.

Zemlja (geografski pojam)
  • Bocvana
    Bocvana (tswana: Lefatshe la Botswana) je država u južnoj Africi. Graniči s Namibijom na zapadu i sjeveru, Zambijom na sjeveru, Zimbabveom na istoku te Južnoafričkom Republikom na jugu. Zahvaljući proizvodnji dijamanata i pažljivom gospodarenju, ovo je jedna od ekonomski najrazvijenijih zemalja u Africi. Zemlju karakterizira visoka stopa zaraženosti stanovništva HIV-om.

    Bocvana je za vrijeme britanskog protektorata bila poznata kao Bečuana (Bechuanaland). Članica je Commonwealtha, Južnoafričke carinske unije, Ujedinjenih naroda i Afričke unije.
  • Esvatini
    Esvatini, službeno Kraljevina Esvatini, do 2018. pod imenom Svazi, država je smještena na jugu Afrike. Na sjeveru, zapadu i jugu graniči s Južnoafričkom Republikom, a na istoku s Mozambikom. Po uređenju Esvatini je monarhija, a do 1968. bio je britanska kolonija. Čak 80 % stanovnika bavi se poljoprivredom i glavninu izvoza čini šećer. Esvatini je danas država s najvećom stopom zaraze HIV-om u svijetu; zaraženo je oko 45 % stanovništva.

    Danas je utvrđeno da je sadašnji teritorij Esvatinija nastanjen još od vremena kamenog doba. Arheološkim iskopavanjem pronađeni su ostaci ljudske naseobine od prije 110.000 godina. Također su nađeni i ostaci drevnih nomadskih afričkih naroda, poput Sotho i Ntungwa-Nguni klanova. Stoljećima prije osnivanja moderne države, dogodila se velika središnjoafrička migracija s obala k središtu kontinenta, kada se jedan od klanova Nguni naroda (današnja Zulu i Xhosa plemena) naselio oko današnjeg Maputa u Mozambiku.
  • Etiopija
    Etiopija je država u istočnoj Africi u regiji poznatoj kao Rog Afrike. Nema izlaza na more, a graniči na sjeveru s Eritrejom, na zapadu sa Sudanom i Južnim Sudanom, na jugu s Kenijom te na istoku sa Somalijom i Džibutijem.

    Glavna reljefna cjelina zemlje je Etiopska visoravan koje zauzima više od polovice državne površine. Sastoji se od visokih ravnjaka ispresijecanih dubokim riječnim dolinama i međusobno razdvojenih planinama, od kojih je najviša Ras Dashan (4550 m). Velika rasjedna dolina (engl. Great Rift Valley) prolazi kroz zemlju u smjeru sjeveroistok-jugozapad i dijeli gorje na veći sjeverozapadni i manji jugoistočni dio. Klima i biljni pokrov ovise prvenstveno o nadmorskoj visini: najbolji uvjeti za poljoprivredu su na visinama od 1700 do 2500 m.
  • Gambija
    Gambija je država u zapadnoj Africi. Na zapadu izlazi na Atlantski ocean, dok je na kopnu potpuno okružena teritorijem Senegala. Zemlja prati tok rijeke Gambije i proteže se oko 320 km u smjeru istok-zapad, a širina u smjeru sjever-jug ne prelazi 50 km, te je površinom najmanja država kontinentalne Afrike.

    Gambija je nastala kao britansko kolonijalno uporište na atlantskoj obali zapadne Afrike kojom je dominirala Francuska. Iako se nakon neovisnosti očekivalo zbližavanje, pa i ujedinjenje zemlje s bivšim francuskim Senegalom, planirana konfederacija nije zaživjela. Etnički je Gambija zajednica više naroda među kojima su najbrojniji Mandinka, Fula i Wolof.
  • Gana
    Gana je država u zapadnoj Africi. Na jugu izlazi na Gvinejski zaljev, dio Atlantskog oceana, a graniči na zapadu s Bjelokosnom Obalom, na sjeveru s Burkinom Faso te na istoku s Togom.

  • Južna Afrika
    Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika,; ) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana. Graniči na sjeverozapadu s Namibijom, na sjeveru s Bocvanom i Zimbabveom te na sjeveroistoku s Mozambikom i Svazijem. Neovisna kraljevina Lesoto potpuno je okružena južnoafričkim teritorijem.

    Južnoafrička Republika ima tri glavna grada, Cape Town je najveći od tri grada sjedište je skupštine, Pretoria je sjedište izvršne vlasti, a Bloemfontein sudstveno središte. Južnoafrička Republika je više stranačka republika, s dva zakonodavna doma. Nacionalni savjet provincija je gornji dom s 90 zastupnika, dok Narodna skupština je donji dom s 400 zastupnika.
  • Južni Sudan
    Južni Sudan (eng. Republic of South Sudan) je afrička država nastala podjelom Sudana na sjeverni i južni. Na sjeveru graniči sa Sudanom, na istoku s Etiopijom, na jugoistoku s Kenijom, te s Ugandom na jugu. Na jugozapadu graniči s Demokratskom Republikom Kongo, a sa Srednjoafričkom Republikom na zapadu. Južni Sudan većim se dijelom nalazi u močvarnoj regiji Sudd gdje prolazi tok Bijelog Nila. Regija Sudd se lokalno naziva i Bahr al Jabal. Južni sudan nema izlaz na more. Rijetko je naseljen, a većina stanoviništva živi u najveća tri grada Jubi, Wauu i Malakalu. Neovisnost je stekao na referendumu na kojem se više od 98% izjasnilo za neovisnost 9. siječnja 2011. godine. Južni Sudan je siromašna zemlja, u kojoj gotovo trećina stanovništva živi ispod granice siromaštva.

    Na jugu Sudana žive razna afrička plemena o čijoj se povijesti malo zna do 19. stoljeća. U 19. st. je tim prostorom vladao Egipat koji je bio pod britanskom vlašću, te su Britanci imali stvarnu kolonijalnu vlast iako je ona formalno pripadala Egiptu. Britanci su podržavali vlast Arapa, a jug su prepustili kršćanskim misionarima i nisu mnogo u njega ulagali.
  • Kamerun
    Kamerun je država u središnjoj Africi. Na jugozapadu izlazi na Gvinejski zaljev, dio Atlantskog oceana, a graniči na sjeverozapadu s Nigerijom, na istoku s Čadom i Srednjoafričkom Republikom te na jugu s Republikom Kongo, Gabonom i Ekvatorskom Gvinejom.

    Kamerun se dijeli na četiri zemljopisne cjeline: na zapadu uz nigerijsku granicu pruža se gorje Kamerun s istoimenim najvišim vrhom (4095 m), ujedno i najvišom planinom ovog dijela Afrike; na jugu se nalazi obalna nizina koja prema unutrašnjosti prelazi u pošumljenu visoravan čija visina ne prelazi 1000 m; u središnjem dijelu zemlje reljef se postupno uzdiže do visoravni Adamaoua (1400 m), a na sjeveru, gdje dominira savana i suha stepa, nadmorska visina ponovno pada prema jezeru Čad.
  • Kenija
    Kenija je država u istočnoj Africi. Na jugoistoku izlazi na Indijski ocean, na jugozapadu graniči s Tanzanijom, na zapadu s Ugandom, na sjeverozapadu s Južnim Sudanom, na sjeveru s Etiopijom i na istoku sa Somalijom.

    Sjever i istok Kenije zauzimaju sušne i polusušne zone ravnica i brežuljaka. Mala i nepravilno raspoređena količina oborina u ovoj rijetko naseljenoj regiji ne dozvoljava razvitak poljoprivrede.
  • Lesoto
    Lesoto je država-enklava u južnoj Africi u potpunosti okružena teritorijem Južnoafričke Republike. Članica je Commonwealtha.

    Od 1868. do 1966. područje Lesota, tada zvanog Basutoland, bilo je britanski protektorat izdvojen od okolnog teritorija Južnoafričke Republike. Poslije stjecanja neovisnosti ponovno je uspostavljena tradicionalna monarhija. Nakon duge jednostranačke, a zatim i vojne vladavine prvi slobodni izbori održani su 1993. U devedestima se gospodarska situacija u zemlji pogoršala, pa su prosvjedi nakon izbora 1998. prerasli u široke nemire praćene pljačkom i uništavanjem poslovne četvrti glavnog grada, koji su zaustavljeni tek intervencijom snaga JAR i Bocvane. Od tada se stanje u zemlji smirilo, a gospodarski oporavak ubrzan je nakon stjecanja trgovinskih pogodnosti SAD-a namijenjenih siromašnim afričkim zemljama.
  • Liberija
    Liberija je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana. Graniči na sjeverozapadu sa Sijerom Leone, na sjeveroistoku s Gvinejom te na istoku s Bjelokosnom Obalom. Dvije trećine granice s Bjelokosnom Obalom čini rijeka Cavalla.

    Liberiju je početkom 19. stoljeća osnovalo Američko društvo za kolonizaciju s ciljem preseljenja oslobođenih crnih robova iz SAD-a natrag na afrički kontinent. Godine 1847. postala je neovisna, a tijekom devetnaestog stoljeća u nju je preseljeno oko 13.000 bivših robova. Doseljenici su ostali odvojeni od većinskog domaćeg stanovništva, zadržavši vlast i privilegiran položaj u zemlji. Njihova vladavina okončana je 1980. državnim udarom kojim je započelo razdoblje nestabilnosti u političkom životu zbog sukoba većih etničkih skupina za dominaciju. Udar je predvodio Samuel Doe. Poslije kraja hladnog rata 1989. Liberija je potonula u građanski rat nekoliko pobunjeničkih grupa koji je s prekidom od 1997. do 1999. trajao sve do 2003.
  • Libija
    Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya , berberski: ), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora. Graniči na istoku s Egiptom, na jugoistoku sa Sudanom, na jugu s Čadom i Nigerom, na zapadu s Alžirom te na sjeverozapadu s Tunisom.

    Do početka 20. stoljeća područje današnje Libije bilo je pokrajina Osmanskog Carstva. Godine 1912. Libija je postala talijanskom kolonijom. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bila je poprište žestokih pustinjskih borbi, a nakon rata Libiji je dana neovisnost. Otkriće nafte 1959. potpuno je preobrazilo dotada siromašnu zemlju ovisnu o stranoj pomoći. Godine 1969. u vojnom je udaru vlast preuzela vojna skupina na čelu s Moamerom Gadafijem koji od tada, iako bez formalnih funkcija, vlada do 2011., kada je nakon ustanka naroda koji je prerastao u rat (Rat u Libiji 2011.), na kraju i ubijen. Danas je Libija demokratska republika.
  • Mauricijus
    Republika Mauricijus (République de Maurice) је otočna država u jugozapadnome Indijskome oceanu, oko 900 km istočno od Madagaskara. Uz otok Mauricijus, u sastavu Republike nalaze se i otoci Sv. Brandon, Rodrigues kao i otočna skupina Agaleaga.

    Najveći otok, a time i Republika, nazvan je prema sv. Mauriciju.
  • Namibija
    Namibija je država u južnoj Africi na obali Atlantskog oceana. Graniči na sjeveru s Angolom, na sjeveroistoku sa Zambijom, na istoku s Bocvanom, te na jugu s Južnoafričkom Republikom. Namibija je postala neovisna od Južne Afrike 1990. i spada među mlađe svjetske države.

    Od najranijih vremena sušna područja Namibije nastanjivali su Bušmani, Damare i Name. U 14. stoljeću započelo je doseljavanje Bantua sa sjevera, a Europljani nisu detaljnije istražili ovo područje sve do 19. stoljeća kada je zemlja potpala pod njemačku upravu pod imenom "Njemačka Jugozapadna Afrika", osim područja luke Walvis Bay koja je bila pod kontrolom Velike Britanije. Južna Afrika je okupirala koloniju u vrijeme Prvog svjetskog rata i upravljala njome kao mandatnim područjem Lige naroda do Drugog svjetskog rata kada ju je jednostrano pripojila.
  • Nigerija
    Nigerija (eng.: Federal Republic of Nigeria, hausa: Jamhuriyar Taraiyar Nijeriya, igbo: Ọ̀hàńjíkọ̀ Ọ̀hànézè Naìjíríyà, joruba: Orílẹ̀-èdè Olómìniira Aláàpapọ̀ Nàìjíríà) je država u zapadnoj Africi. Na jugu izlazi na Gvinejski zaljev, koji je dio Atlantskog oceana. Na zapadu graniči s Beninom, na sjeveru s Nigerom, na sjeveroistoku s Čadom te na istoku s Kamerunom. Nigerija je po broju stanovnika daleko najveća afrička zemlja.

    Na području Nigerije priznato je 527 individualnih jezika, od kojih je 514 živih, 11 je nestalih (izumrlih) i dva su nematerinska, koji se govore samo kao drugi jezici. Nacionalni ili službeni su Edo jezik, efik, adamavski fulfulde, Hausa jezik, idoma, igbo, centralnokanurski, yoruba, engleski.
  • Ruanda
    Ruanda je država u Jezerskoj regiji središnje Afrike, bez izlaza na more. Na jugu graniči s Burundijem, na zapadu s Demokratskom Republikom Kongo, na sjeveru s Ugandom te na istoku s Tanzanijom. Jedna je od najgušće naseljenih zemalja Afrike; na prostoru manjem od polovice Hrvatske živi oko 10 milijuna ljudi.

    Zapadnim dijelom Ruande u smjeru sjever-jug prolazi planinski lanac koji čini razvodnicu slivova Konga i Nila, i u njegovu se sjevernom dijelu nalazi najviša ruandska planina Karisimbi (4507 m). Prema zapadu teren se spušta do 1460 m, nadmorske visine jezera Kivu, jednog od jezera Velikog tektonskog jarka, koje čini veći dio granice s DR Kongom, a prema istoku se na planine nastavlja središnja brežuljkasta visoravan (oko 1700 m) i, još istočnije, dolina rijeke Kagere s brojnim močvarnim jezerima.
  • Sejšeli
    Sejšeli su otočna država u zapadnom Indijskom oceanu, udaljena oko 1.600 km od obale Afrike, sjeveroistočno od Madagaskara. Okružuju ih sljedeće otočne države i teritoriji: Mauricijus i Reunion na jugu, Komori na jugozapadu i Maldivi na sjeveroistoku.

    Arapski trgovci su bili prvi koji su ugledali tada nenaseljene Sejšele, a prvi Europljani koji su stupili na ove otoke su bili Portugalci 1505. godine.
  • Sijera Leone
    Sijera Leone je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana.

    Na sjeveru i istoku graniči s Gvinejom, a na jugu s Liberijom.
  • Somalija
    Somalija je država u istočnoj Africi u regiji znanoj kao "Rog Afrike" na obali Indijskog oceana. Na sjeverozapadu graniči s Džibutijem, na zapadu s Etiopijom i s Kenijom na jugozapadu. Somalija je jedno od rijetkih područja svijeta bez organizirane vlasti.

    Somalijska je obala s 2720 km najdulja na afričkom kontinentu. Sjeverni dio zemlje brdovit je s nadmorskim visinama od 1000 do 2000 m (somalijska visoravan), a središnja i južna područja su ravna s prosječnom visinom ispod 200 m. Rijeke Džuba i Šebele izviru u Etiopiji i teku prema jugu u Indijski ocean, ali ga Shebelle ne dostiže, osim u kišnom razdoblju.
  • Sudan
    Sudan je država u sjeveroistočnoj Africi, po površini treća na kontinentu. Na sjeveroistoku izlazi 853 km dugom obalom na Crveno more, a graniči sa sljedećim zemljama:

    * Egiptom na sjeveru,
  • Sveta Helena
    Sveta Helena, Ascension i Tristan da Cunha je naziv za za britanski prekomorski teritorij koji uključuje otok Sv. Helenu i susjedne britanske prekomorske teritorije Ascension i Tristan da Cunha.

    Komisija za dekolonizaciju Ujedinjenih Naroda uključila je sv. Helenu na UN-ov popis nesamostalnih teritorija (en:United Nations list of Non-Self-Governing Territories).
  • Tanzanija
    Ujedinjena Republika Tanzanija (svahili: Jamhuri ya Muungano wa Tanzania) ili Tanzanija država je na istočnoj obali Afrike. Graniči s Kenijom i Ugandom na sjeveru, Ruandom, Burundijem i DR Kongo na zapadu te Zambijom, Malavijem i Mozambikom na jugu. Na istoku, Tanzaniju oplakuju vode Indijskog oceana.

    Savezna Republika Tanganjika i Zanzibar je nastala 1964. godine, spajanjem Tanganjike i Zanzibara, koji su u godinama prije ujedinjenja stekli neovisnost od Velike Britanije. Država je kasnije preimenovana u Tanzanija (Tanganjika + Zanzibar). Godine 1996. glavnim je gradom službeno postala Dodoma, umjesto dotadašnjeg Dar es Salaama (u kojem su još uvijek neke vladine institucije).
  • Uganda
    Uganda je država u istočnoj Africi, bez izlaza na more. Graniči na sjeveru s Južnim Sudanom, na istoku s Kenijom, na jugu s Tanzanijom, na jugozapadu s Ruandom te na zapadu s DR Kongom. Od 1971. do 1979. njome je vladao Idi Amin.

    Odlika ugandskoga krajobraza je niz golemih mravinjaka uz ceste. Nazupčani i strmi mravinjaci dosežu često visinu od 4-5 m.
  • Ujedinjena Arapska Republika
    Ujedinjena Arapska Republika je bila država koja se sastojala od današnjeg Egipta i Sirije.

    Ta državna tvorevina se poslije opet podijelila na Egipat i Siriju, s tim da je Egipat nastavio još neko vrijeme nositi zastavu UAR-a.
  • Zambija
    Zambija je država u južnoj Africi, bez izlaza na more. Graniči na zapadu s Angolom, na sjeveru s DR Kongom, na sjeveroistoku s Tanzanijom, na istoku s Malavijem, na jugoistoku s Mozambikom te na jugu sa Zimbabveom, Bocvanom i Namibijom.

    Prvotne starosjedioce Bušmane i Hotentote prije 2000 godina istisnuli su nadolazeći Bantu narodi. U 8. stoljeću na području gornjeg Zambezija ustanovio je narod Barotse državu Barotseland, a sjeverno od nje formirao se plemenski savez naroda Bemba. Glavnina doseljavanja započela je u 15. stoljeću s dolaskom naroda Luba i Lunda iz susjednog Konga i Angole. Narod Nguni, koji potječe s juga, pridružio im se u 19. stoljeću.
  • Južna Georgija i Južni Sendvički Otoci


  • Bahrein
    Bahrein, službeno Kraljevina Bahrein je otočna država u jugozapadnoj Aziji. Obuhvaća istoimeni otok i nekoliko manjih u Perzijskom zaljevu. Ima morsku granicu s Katarom i Saudijskom Arabijom s kojom je povezan cestovnim mostom.

    Gospodarstvo Bahreina temelji se na proizvodnji i rafiniranju nafte, ali zemlja se zbog ograničenih zaliha sve više okreće uslužnom, osobito financijskom sektoru.
  • Bangladeš
    Bangladeš, službeno Narodna Republika Bangladeš je država u južnoj Aziji. Leži na sjevernoj obali Bengalskog zaljeva (dijela Indijskog oceana), na delti rijeka Ganges, Brahmaputra i Meghna. Graniči s Indijom na zapadu, sjeveru i istoku te s Mianmarom na jugoistoku.

    Bangladeš je jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Izložen je čestim poplavama. Zbog te guste naseljenosti susreo se s jednim od najvećih problema svijeta: Visokim prirodnim priraštajem, tj. velikim brojem rođene djece u siromašnoj zemlji.
  • Božićni otok
    Božićni otok (eng. Christmas Island, službeno Territory of Christmas Island) je australski vanjski teritorij u Indijskom oceanu, 360 km udaljen od otoka Jave.

    Osamljen otok vulkanskog je podrijetla s koraljnim grebenom, većinom strmih obala.
  • Britanski Indijskooceanski teritorij
    Britanski Indijskooceanski teritorij (BIOT, engleski: British Indian Ocean Territory) je prekomorsko područje Ujedinjenog Kraljevstva.

    Kao što ime govori, nalaze se u Indijskom oceanu, na pola puta između Afrike i Indonezije.
  • Brunej
    Brunej, službeno Brunej Darussalam (arapski Brunej, dom mira) je država u jugoistočnoj Aziji. Nalazi se na sjeveru otoka Borneo, na obali Južnog kineskog mora. Na kopnu graniči s Malezijom.

    Od 1959. godine Brunej je parlamentarna monarhija, ali zapravo sultan ima veće zakonodavne i izvršne vlasti, pa Brunej možemo zvati apsolutističkom monarhijom.
  • Filipini
    Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika. Iako su Filipini demokracija, od 1965. do 1986. njima je autoritarno vladao Ferdinand Marcos. Kasnije je Joseph Estrada također prakticirao autoritarnost, ali je svrgnut.

    Ova otočna država smještena je u zapadnom dijelu Tihog oceana. Filipinska otočna skupina odvojena je na zapadu od Vijetnama Južnim kineskim morem, a na jugu ju od Indonezije odvaja Celebesko more. Proteže se od 5° do 21° sjeverne zemljopisne širine, i od 117° do 126° istočne zemljopisne dužine. To je, iza Indonezije, Madagaskara, Papue Nove Gvineje i Japana peta po veličini otočna država na svijetu. Zemljopisno, Filipinsko otočje smatra se dijelom Indonezijskog otočja.
  • Hong Kong
    Hong Kong, Hongkong (kineski: 香港) je grad, i zajedno s Makaom, jedna od dviju posebnih upravnih regija (PUR) Narodne Republike Kine. Smješten na južnoj obali Kine i okružen deltom Biserne rijeke i Južnim kineskim morem, poznat je po svojoj neboderskoj arhitekturi i velikoj prirodnoj luci. S površinom od 1104 km² i sedam milijuna stanovnika, jedno je od najgušće naseljenih područja na svijetu. Stanovništvo Hong Konga 95% je etnički kinesko dok se preostalih 5% odnosi na druge nacionalne grupe. Hongkonška Han kineska većina potječe uglavnom iz gradova Guangzhou i Taishan u susjednoj provinciji Guangdong.

    Hong Kong je postao kolonija Britanskog imperija nakon prvog opijumskog rata (1839. – 42.). Izvorno ograničene otokom Hong Kong, do 1898. granice kolonije postupno su širene na poluotok Kowloon i Nove Teritorije. U doba drugog svjetskog rata, tijekom rata na Pacifiku bio je okupiran od strane Japana. 1945. Britanija je ponovo uspostavila svoju vlast do 1997., kada je Kina ponovo uspostavila suverenitet. Regija je tijekom kolonijalnog doba prihvatila politiku minimalne intervencije vlasti pod etikom pozitivnog neintervencionizma. To razdoblje snažno je utjecalo na aktualnu kulturu Hong Konga, koji se često opisuje kao mjesto gdje "Istok susreće zapad", i obrazovni sustav, do reformi implementiranih 2009. slobodno temeljen na Engleskom sustavu.
  • Indija
    Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je druga najmnogoljudnija država na svijetu, s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

    Indija graniči s Bangladešom, Mjanmarom, Kinom, Butanom, Nepalom i Pakistanom, a na jugu ju oplakuje Indijski ocean, gdje su joj susjedi Šri Lanka i Maldivi.
  • Indonezija
    Indonezija, službeno Republika Indonezija je otočna država u jugoistočnoj Aziji i djelomično u Oceaniji. To je najveća otočna država na svijetu. Zauzima veći dio Malajskog arhipelaga, najvećeg svjetskog arhipelaga. Na otoku Borneo ima kopnenu granicu s Malezijom, na Timoru s Istočnim Timorom i na Novoj Gvineji s Papuom Novom Gvinejom. Ime Indonezija je grčkih korijena i znači Indijski otoci (Indos - grč. Indija, nesos - grč. otok).

    Na otoku Javi su pronađeni ostaci jednog od najstarijih praljudi tzv. "Javanskog čovjeka", prema čemu se smatra da je otok naseljen već 2 milijuna godina. Oko 2000. godine pr. Kr. su iz jugoistočne Azije došli pripadnici austronezijskih naroda od kojih potječe većina današnjih Indonežana. Već u to vrijeme su uspostavljene trgovačke veze s Indijom i Kinom.
  • Izrael
    Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora. Graniči s Libanonom na sjeveru, Sirijom na sjeveroistoku, Jordanom na istoku, Palestinskim područjima Zapadnom obalom i Pojasom Gaze na istoku i zapadu te Egiptom na jugozapadu. Izrael ima geografski izrazito raznovrsne značajke unutar svog relativno malog teritorija. Izraelsko gospodarsko i tehnološko središte je Tel Aviv, dok je sjedište državnih institucija u glavnom gradu Jeruzalemu.

    Parlamentarna je demokratska država te jedina židovska država na svijetu. Površina države je 20.770 km2 u međunarodno priznatim granicama, a s pripojenim područjima 22,072 km2 i ima 8.843.160 stanovnika prema procjeni za 2018. godinu. Ime potječe od Jakova, kasnije prozvanog Izrael, jednog od patrijarha židovskog naroda od čijih je 12 sinova nastalo 12 izraelskih plemena. Izraelska zastava ima korijene u židovskoj tradiciji. Bijela pozadina simbolizira čistoću. U sredini je Davidova zvijezda koja simbolizira savez Boga i Židova. Gornji trokut zvijezde simbolizira Boga koji se saginje prema narodu, a donji trokut simbolizira Židove koji pružaju ruku Bogu. Plave pruge simboliziraju talit, židovski molitveni šal. O trajnoj žudnji Židova za povratkom u svoju zemlju govore već biblijske riječi iz doba babilonskog ropstva. Jeruzalem se u biblijskom tekstu spominje oko 700 puta.
  • Jordan
    Jordan, službeno Hašemitska Kraljevina Jordan, je azijska država na Bliskom Istoku. Glavni grad je Amman. Na krajnjem jugozapadu kratkom obalom (26 km) izlazi na Crveno more. Na zapadu graniči s Izraelom i područjem Zapadne obale, na sjeveru sa Sirijom, na sjeveroistoku s Irakom i na jugu i istoku sa Saudijskom Arabijom.

    Povijest Jordana nakon osamostaljenja 1946. obilježena je pokušajima balansiranja između strana u izraelsko-palestinskom sukobu. Iako je podržavao težnju Palestinaca za neovisnom državom, Jordan je pod vodstvom kralja Husseina (na vlasti 1953. – 1999.) održavao dobre odnose i s državama Zapada, a 1994. potpisan je mirovni ugovor s Izraelom.
  • Južna Koreja
    Južna Koreja (službeno Republika Koreja, ; Daehan Minguk) je država u Istočnoj Aziji. Zauzima južni dio Korejskog poluotoka, a nastala je u doba hladnog rata kada je poluotok podijeljen na komunistički sjever i kapitalistički jug. Ima kopnenu granicu samo sa Sjevernom Korejom. Izlazi na Japansko (ili Istočno) more na istoku, Istočno kinesko more na jugu i Žuto more na zapadu. Ima 2413 km morske obale. Službeno pismo je Hangul (ko.한글), koje je stvorio kralj Sejong Veliki 1443. godine.

    Južna Koreja ima 8 pokrajina, posebnu samoupravnu pokrajinu, šest metropolitanskih gradova, jedan poseban samoupravni grad i jedan poseban (specijalan) grad.
  • Kokosovi otoci
    Kokosovi otoci (eng. Cocos (Keeling) Islands, službeno Territory of the Cocos (Keeling) Islands) su australski vanjski teritorij u istočnom dijelu Indijskog oceana, oko 1000 kilometara od otoka Sumatre. Otočje čine osamljeni i nenaseljeni koraljni otok North Keeling te 25 km južnije smješten je atol s 24 otoka, raspoređenih u polukrug.

    Klima je tropsko oceanska s jednakomjernim temperaturama cijele godine. Na otocima nema voda tekućica, a rastu uglavnom palme.
  • Kuvajt
    Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji. Na istoku izlazi na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Irakom, a na jugu sa Saudijskom Arabijom. Većinu zemlje čini ravna pustinja. Službeni naziv je Država Kuvajt.

    Najpoznatiji događaj nedavne povijesti Kuvajta je sukob sa susjednim Irakom. Irak i Kuvajt bili su saveznici tijekom iračko-iranskog rata u 1980-tima, ali u kolovozu 1990. Irak je pod vodstvom Saddama Huseina napao i okupirao Kuvajt. U veljači 1991. međunarodna koalicija predvođena SAD-om oslobodila je zemlju koja je od tada jedan od glavnih saveznika Sjedinjenih Država u regiji. Tijekom američke invazije Iraka 2003. Kuvajt je bio jedina arapska država koja je javno podržala intervenciju.
  • Laos
    Laos ili Lao, službeno Laoska Narodna Demokratska Republika, država je u jugoistočnoj Aziji, bez izlaza na more. Graniči na zapadu i jugu s Tajlandom, na zapadu s Burmom (Mijanmarom), na sjeveru s NR Kinom, na istoku s Vijetnamom i na jugu s Kambodžom.

    Nakon propasti kraljevstva Nanzhao čije je središte bilo u južnoj Kini u 14. stoljeću na području Laosa uzdiglo se kraljevstvo Lan Xang koje je na svom vrhuncu bilo jedno od najvećih u jugoistočnoj Aziji. U 18. stoljeću većim dijelom Laosa zavladao je susjedni Tajland. U 19. stoljeću Francuska je postupno uključila Laos u svoj kolonijalni imperij.
  • Libanon
    Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.

    Zemlja se sastoji od nekoliko regija koje se pružaju paralelno s obalom: uska obalna ravnica koja se proširuje oko gradova Tripolija, Beiruta, Sidona i Tira (Sura), zatim gorje Libanon po kojem je zemlja dobila ime (najviša točka Qurnat as-Sawda' 3.088 m), dolina Bekaa, te gorje Anti-Libanon koje čini granicu sa Sirijom. Libanonska planina se na sjeveru i jugu proteže u brda.
  • Maldivi
    Maldivi, Maledivi, službeno Republika Maldivi (divehi: ދިވެހިރާއްޖެ ), otočna su država koja se nalazi u južnoj Aziji, smještena u Indijskom oceanu. Leži jugozapadno od Šri Lanke i Indije, oko 750 kilometara od kopna azijskog kontinenta. Lanac od 26 atola proteže se od atola Ihavandhippolhu na sjeveru do atola Addu na jugu. Kopnena površina svih otoka obuhvaća 298 četvornih kilometara. Maldivi su najmanja azijska država kao i jedna od najmanjih zemalja s muslimanskom većinom po površini i, s 557.751 stanovnika, druga najmanje naseljena zemlja u Aziji. Malé je glavni i najnaseljeniji grad, tradicionalno nazvan "Kraljevim otokom" gdje su vladale drevne kraljevske dinastije.

    Maldivski arhipelag nalazi se na grebenu Chagos–Laccadive, golemom podmorskom planinskom lancu u Indijskom oceanu. S prosječnom nadmorskom visinom od 1,5 metara iznad razine mora, i najvišom prirodnom točkom od samo 2,4 metra, Maldivi su najniža država na svijetu.
  • Malezija
    Malezija je država u jugoistočnoj Aziji. Malezija je federacija koja se sastoji od trinaest država i tri savezna teritorija. Južno kinesko more dijeli državu na dvije odvojene zemljopisne cjeline:

    * Poluotok Malezija ili Zapadna Malezija, koja zauzima južni dio Malajskog poluotoka i graniči na sjeveru s Tajlandom, a na jugu sa Singapurom, s kojim je povezana mostom. Sastoji se od devet sultanata (Johor, Kedah, Kelantan, Negeri Sembilan, Pahang, Perak, Perlis, Selangor i Terengganu), dvije države koje vode guverneri (Malacca i Penang) te dva savezna teritorija (Putrajaya i Kuala Lumpur).
  • Nepal
    Nepal, država u južnoj Aziji bez izlaza na more. Graniči na jugu s Indijom i na sjeveru s Kinom. Sjeverni dio Nepala zauzima Himalaja, najviši planinski lanac na svijetu, a njegov najviši vrh, 8.848 m visoki Mount Everest na granici s Kinom ujedno je i najviša točka na Zemlji. Od 18. svibnja 2006., Nepal je sekularna država. 28. prosinca 2007. privremena je vlada proglasila Nepal Demokratskom Saveznom Republikom, označivši time kraj 238 godina monarhije.

    Stanovnici Nepala pripadaju brojnim etničkim zajednicama od kojih su neke povezane s tradicionalnim kastinskim sustavom. Najbrojniji su Chetri (trad. Kšatrije, oko 16%), Brahmani (oko 13%), Magar (7%) i Tharu (6,75%). Etnički Sherpe, poznati kao vodiči alpinističkih ekspedicija čine 0.68% stanovništva. Hinduizam je najbrojnija religija (80%), slijedi Budizam (11%). Nepalskim govori oko polovice stanovnika, a služi i kao lingua franca za govornike drugih jezika.
  • Oman
    Oman, službeno Sultanat Oman je država na jugoistočnoj obali Аrapskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji. Na istoku i jugu izlazi na Arapsko more, a na sjeveroistoku na Omanski zaljev. Graniči na jugozapadu s Jemenom, na zapadu sa Saudijskom Arabijom, te na sjeverozapadu s Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

    Većinu zemlje zauzima ravna pustinja, a planinski lanci nalaze se duž obale na sjeveru (najviši vrh zemlje, Šams, 2.980 m) i jugu. Omanu pripada i eksklava Musandam, odvojena od ostatka zemlje teritorijem UAE, koja zauzima strateški važan položaj na južnoj obali Hormuškog tjesnaca na ulazu u Perzijski zaljev.
  • Pakistan
    Pakistan (پاکستان ); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana.

    Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.
  • Singapur
    Republika Singapur, kraće Singapur, otočni je grad-država u jugoistočnoj Aziji na jugu Malajskog poluotoka, na vrhu poluotoka Malake.

    Također ga radi njegovog strateški važnog položaja zovu "Azijski Gibraltar".
  • Sirija
    Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku. Na zapadu 180 km dugom obalom izlazi na istočno Sredozemlje, a graniči na sjeveru s Turskom, na istoku s Irakom, na jugu s Jordanom, na jugozapadu s Izraelom te na zapadu s Libanonom.

  • Tajland
    Tajland ili Taj, rjeđe Tajska, službeno Kraljevina Tajland (staro ime ove države je bilo Sijam) je država u jugoistočnoj Aziji. Na jugu izlazi na Tajlandski zaljev, dio Južnog kineskog mora. Graniči na zapadu s Mjanmarom, na sjeveru i istoku s Laosom, na istoku s Kambodžom i na jugu s Malezijom.

    Planine zauzimaju sjeverni i zapadni dio zemlje (najviši vrh je Inthanon, 2.565 m). Na sjeveroistoku se nalazi brežuljkasta uzvisina Khorat koju rijeka Mekong dijeli od Laosa. Središnji dio zemlje zauzima široka dolina rijeke Chao Phraya. Dolina je jezgra tajlandske države; ovdje živi većina stanovništva. Tajlandu pripada i sjeverni dio Malajskog poluotoka.
  • Ujedinjeni Arapski Emirati
    Ujedinjeni Arapski Emirati su država na obali Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva. Nalaze se na istoku Аrapskog poluotoka u Jugozapadnoj Aziji. Graniče na jugu i zapadu sa Saudijskom Arabijom, te na istoku s Omanom. Sastoje se od sedam emirata: Abu Dhabi, Ajman, Dubai, Fujairah, Ras al-Khaimah, Sharjah i Umm al-Quwain. Svi su smješteni na jugoistočnoj obali Zaljeva osim Fujairah koji izlazi na more na obali Omanskog zaljeva, na istočnoj obali poluotoka Musandam.

  • Vijetnam
    Vijetnam, službeno Socijalistička Republika Vijetnam je država u jugoistočnoj Aziji na obali Južnog kineskog mora i Tajlandskog zaljeva. Graniči na sjeveru s Kinom, na zapadu s Laosom i na jugozapadu s Kambodžom.

    Oko 85 posto od 96 milijuna stanovnika su etnički Vijetnamci, a preostali dio sastoji se od 53 etničke manjine.
  • Šri Lanka
    Šri Lanka, službeno Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka je otočna država u južnoj Aziji. Zauzima otok Šri Lanku (u prošlosti zvan i Cejlon) te nekoliko manjih otočića u Indijskom oceanu, jugoistočno od Indijskog poluotoka.

    Otok Cejlon stari zemljopisci su poznavali pod nazivom Taprobane (od snskrtskog Tamrapani ) te Salike ili Serinda (iz sanskrtskog Sinhaladnipa tj. "otok lavova" ) Pretpostavlja se da su se danas većinski Sinhalezi doselili na Šri Lanku pri kraju 6. stoljeća pr. Kr. Nakon što je u 3. stoljeću pr. Kr. iz Indije uvezen Budizam nastale su značajne civilizacije sa središtima u Anuradhapuri (oko 200. pr. Kr. – oko 1000 p. Kr.) i Polonnaruwi (oko 1070. – 1200.).
  • Cipar
    Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju.

    Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki.
  • Danska
    Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska, koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu. Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od Norveške i sjeverno od Njemačke.

    Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland i otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009.
  • Gibraltar
    Gibraltar je prekomorski teritorij Ujedinjenog Kraljevstva.

    Teritorij je vrlo male površine, a nalazi se na južnom rtu Pirinejskog poluotoka, između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora i leži na istoimenom tjesnacu (Gibraltarski tjesnac) koji odvaja Europu i Afriku.
  • Grčka
    Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.

    Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj.
  • Irska
    Položaj Irskog otoka

    Irska (irski: Éire) je treći po površini otok u Europi. Smješten je na zapadnoj strani Irskog mora, zapadno od Velike Britanije. Irska je jedan od Britanskih otoka. Republika Irska je smještena na južnih pet šestina otoka, dok se na sjevernoj preostaloj šestini nalazi autonomna regija Ujedinjenog Kraljevstva - Sjeverna Irska.
  • Island
    Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka. Površina Islanda obuhvaća 103 000 km², a morska obala iznosi 4988 km. Glavni i najveći grad je Reykjavík. Reykjavik i okolna područja na jugozapadu zemlje dom su više od dvije trećine stanovništva. Island je vulkanski i geološki aktivan. Unutrašnjost se sastoji od visoravni koju karakteriziraju polja pijeska i lave, planine i ledenjaci, a mnoge ledene rijeke teku u more kroz nizine. Island je grijan Golfskom strujom i ima umjerenu klimu, unatoč velikoj zemljopisnoj širini neposredno izvan Arktičkog kruga. Njegova velika širina i utjecaj na more održavaju ljeta hladnim, a veći dio arhipelaga ima polarnu klimu.

    Landnámabók opisuje kako je naseljavanje Islanda počelo oko 874. kada je Ingólfur Arnarson došao na Island, iako su drugi prethodno boravili u zemlji. Tijekom sljedećih nekoliko desetljeća, mnogi su se doselili na Island u razdoblju koje se naziva ere naseljavanja. Island je došao pod upravu Norveške 1262. godine i bio je pod vlašću Norvežana i Danca sve do 1918., kada je stekao suverenitet. Međutim, danska je država upravljala vanjskim odnosima i obalnim nadzorom u ime Islanda, a zemlje su imale zajedničkog kralja dok republika nije bila uspostavljena na Islandu 1944. godine.
  • Malta
    Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi nešto više od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta.

    Malteško otočje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obale Afrike. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile, kao što su Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije.
  • Monako
    Monako (fr. Monaco); službeno Kneževina Monako (fr. Principauté de Monaco), grad-država monarhijskog političkog uređenja, smještena na obali Sredozemnog mora. Okružen je Francuskom, a nalazi se blizu granice s Italijom. Državom suvereno vlada predstavnik monegaške dinastije Grimaldi. Trenutni šef države je monegaški knez Albert II. od Monaka, koji obnaša dužnost od 2005. godine.

    Monako je najgušće naseljena država na svijetu i s ukupno površinom od 2,03 km2 druga je najmanja država na svijetu.
  • Oblast Jersey
    Oblast Jersey (čita se Džerzi) je po površini i broju stanovnika najveći otok u skupini Kanalskih otoka. Nalazi se u kanalu La Manche samo 20 km udaljen od sjevernofrancuskoga poluotoka Cotentin. Jersey je na glasu kao najsunčaniji od svih britanskih otoka a poznate su i njegove prostrane plaže. Glavni grad je Saint Helier.

    Oblast Jersey sastoji se od otoka Jersey i još nekoliko malih otočića. Ona je jedno od triju područja koje čine britanske Krunske posjede. Vladar oblasti je vojvoda od Normandije, a tu titulu drži britanski monarh.
  • Otok Man
    20px ''Man preusmjerava ovdje.

    Za grad u Obali Bjelokosti pogledajte Man (Obala Bjelokosti).''
  • Ujedinjeno Kraljevstvo
    Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.).

    Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija.
  • Američki Djevičanski otoci
    Američki Djevičanski otoci (eng. United States Virgin Islands) su otočna grupa Malih Antila u Karipskom moru, istočno od Portorika. Otoci su dio Američkih vanjskih područja.

    Američke Djevičanske otoke čine četiri veća otoka, Saint Croix, Saint John, Saint Thomas i Water Island te mnogi manji otoci. Krajolik je većim dijelom kamenit i brežuljkast do brdovit s vrlo malo ravnica. Najviša točka ima 474 m. Na području otoka Saint John i Saint Thomas se nalazi američki nacionalni park Virgin Islands.
  • Angvila
    Angvila (eng. Anguilla) je britanski prekomorski teritorij u Malim Antilima na Karibima istočno od Portorika. Površina mu je 91 km2, duljina obalne linije 61 kilometar. Glavni grad je The Valley. Od ekonomskih aktivnosti najvažnije su ribarstvo i turizam.

    Otočje se sastoji od brojnih sićušnih otočića (cays), relativno niskih i pjeskovitih, među kojima su glavni otoci: Anguilla, Sandy, Sombrero, na kojemu se nalazi svjetionik i Scrub.
  • Antigva i Barbuda
    Antigva i Barbuda je otočna država na granici Karipskog mora i Atlantskog oceana. Pripada skupini Malih Antila. Okružena je otocima Gvadalupa na jugu, Montserrat na jugozapadu, Sveti Kristofor i Nevis na zapadu i Sveti Bartolomej na sjeverozapadu.

    Po društvenom uređenju Antigva i Barbuda je parlamentarna monarhija u sastavu Commonwealtha.
  • Aruba
    Aruba je otok u Karibima 25 km sjeverno od Venezuele. Ona je jedno od 4 ustavne zemlje Kraljevine Nizozemske (druga 3 dijela su Zemlja Curaçao, Zemlja Sveti Martin i europska Nizozemska). Kao i druga tri dijela Nizozemske, i Aruba ima vlastiti ustav i svoju vladu. Aruba uživa potpunu unutarnju autonomiju. Glavni i najveći grad je Oranjestad.

    Aruba spada u Zavjetrinske otoke pa time leži izvan područja orkana. Stoga ima tijekom čitave godine prekrasno sunčano vrijeme uz osvježavajuće pasate. Među najljepše strane Arube svakako spada njena izvorna vegetacija. Posebnu draž otoku daju bujni kaktusi, biljke iz porodice aloe i prepoznatljivi obrisi drveća Divi-Divi. Uvid u vegetaciju otoka daje nacionalni park Arikok.
  • Bahami
    Bahami su otočna država u Atlantskom oceanu. Obuhvaća otočje od 700 otoka istočno od Floride i sjeverno od Kube. Bahami su i danas dio Commonwealtha, iako su 1973. proglasili neovisnost od Ujedinjenog Kraljevstva.

    Prvo tlo Novoga svijeta na koje je Kristofor Kolumbo stupio bio je otok San Salvador (ili Watling's Island) u jugoistočnim Bahamima. Na otoku je našao indijansko pleme Taino, s kojima je razmjenio darove. Na Bahamima je živjelo oko 40.000 Indijanaca u vrijeme kada je Kolumbo došao. Kasnije su svi porobljeni, tako da je njihovo bogato društvo brzo nestalo. Prvi engleski doseljenici su naselili otok 1650. godine, a dolaskom guvernera Woodesa Rogersa 1718. godine službeno su postali dio Britanskog carstva. Godine 1964. Bahami su dobili samostalnu vlast, da bi 1973. postali samostalna država. Od samostalnosti u državi je naglo razvijen turizam i bankarstvo, tako da država danas ima treći po veličini BDP per capita u zapadnoj hemisferi.
  • Barbados
    Barbados je otočna država na granici Karipskog mora i Atlantskog oceana. Pripada skupini Malih Antila.

    Barbados je 1966. izglasao neovisnost od Ujedinjenog Kraljevstva, no ostao je dijelom Commonwealtha.
  • Belize
    Belize je mala srednjoamerička država na obali Karipskog mora. Graniči s Meksikom na sjeveru i Gvatemalom na zapadu i jugu. S 266.440 stanovnikom na 22.966 km² teritorija, najrjeđe je naseljena država Srednje Amerike (12 stanovnika po km²).

    U Belizeu se razvila civilizacija Maja. Njeni počeci sežu 1500 g. prije Krista, a maksimum dostiže oko 900. poslije Krista. Prvi Europljani dolaze početkom 16. stoljeća. Nakon razdoblja piratstva Belize postaje kolonijom Ujedinjenog Kraljevstva krajem 18. stoljeća. Ostaje kolonijom sve do 1981., a i danas je članica Commonwealtha. Do 1973. nosio je ime Britanski Honduras. Belize je 1981. stekao neovisnost, a u etničkom i kulturnom pogledu ima više zajedničkog s Karibima nego sa zemljama kopnenog dijela Srednje Amerike. U unutrašnjosti Belize ima dugu granicu s Gvatemalom, što predstavlja velik problem jer Gvatemala i dalje zahtijeva znatan dio teritorija Belizea. U više navrata je dolazilo do teritorijalnih nesuglasica s Gvatemalom koja je priznala Belize tek 1992. Zbog toga je u zemlji britanski garnizon od nekoliko tisuća vojnika.
  • Bermudi
    Bermudski otoci su otočje u Atlantiku i jedno su od Britanskih prekomorskih područja. Istočno su od Sjeverne Karoline, jedne od saveznih država SAD-a.

    Postali su poznati po Bermudskom trokutu i bermudskim hlačama.
  • Britanski Djevičanski otoci
    Britanski Djevičanski otoci (engl.: the British Virgin Islands) su grupa otoka u Malim Antilima, u Karipskom moru, istočno od Portorika. Oni su britanski prekomorski posjed Ujedinjenog Kraljevstva. Više od 60 otoka i grebena su nastanjeni. Zajedno s Američkim Djevičanskim otocima čine otočje Djevičanski otoci.

    Područje Britanskih djevičanskih otoka obuhvaća otoke Anegada, Beef Island, Cooper Island, Ginger Island, Jost Van Dyke, Norman Island, Peter Island, Salt Island, Tortola, Virgin Gorda i pored njih još niz malih otoka oko "Sir Francis Drake" kanala.
  • Dominika
    Dominika (službeno Zajednica Dominike), mala je država i otok u Karipskom moru. Dominiku treba razlikovati od Dominikanske Republike, također države u Karipskom moru.

    Kristofor Kolumbo su iskrcao na Dominiku 3. studenog 1493. Dominika je bio posljednji od otoka u Karipskom moru koji je koloniziran od Europljana, jer su domoroci pružali velik otpor. Francuska se 1763. odrekla otoka u korist Velike Britanije. Britanci su 1805. otok proglasili svojom kolonijom. Godine 1978. Dominika je stekla nezavisnost. Veliki gospodarski napredak Dominika je imala u vrijeme premijerke Mary Eugenia Charles, 1980. – 1995.
  • Grenada
    Grenada je otočna država na jugoistoku Karipskog mora: sjeverno od Trinidada i Tobaga i južno od Svetog Vincenta i Grenadina.

    Kristofor Kolumbo otok otkriva 1498. i daje mu ime Concepcíon. Prvi stanovnici na njemu bili su Arawaki, Indijanci koje su najkasnije do 1100. protjerali ratoborni Karibi koji ga drže u svojim rukama do 1651., (vidi). Te godine osvajaju ga Francuzi i to nakon krvavih borbi s Karibima, čiji su se posljednji pripadnici, kako ne bi pali u francuske ruke, njih 40 (muškarci, žene i djeca) skočili u ponor s litice prozvane "Le Morne de Sauteurs," ili "Leapers Hill." Godine 1609. otok su prvi pokušali kolonizirati londonski trgovci, ali nakon osam mjeseci Karibi uspješno protjeraše tih 208 došljaka pristiglih na tri velika broda. Drugi neuspješni pokušaj Francuza bio je 1638., a treći će pokušati 200 Francuza pod zapovjedništvom Du Parqueta 1650. godine. Oni su prijateljski dočekani, jer je Karibima darovano nekoliko noževa i raznobojnih staklenih kuglica. Poglavici Kaierounnei Du Parquet je osobno uručio i dvije boce konjaka. Kolonija je osnovana na mjestu gdje je danas glavni grad. No, u veljači 1651., Karibi opet postadoše neprijateljski raspoloženi. Kolonizatorima dolazi pojačanje od 300 ljudi, te uspijevaju istrijebiti domoroce. Francuzi otok prozvaše imenom La Grenade.
  • Grenland
    Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske. Najveći je otok na svijetu.

    Arktički otok se nalazi u Sjevernoj Americi i geografski i etnički; ali politički i povijesno Grenland je bliži Europi. Atlantski ocean se nalazi južno od Grenlanda, Arktički ocean na sjeveru, Baffinov zaljev i Kanada na zapadu. Grenland je najveći otok i najveći teritorij koji nije nezavisan. Također, na otoku se nalazi najveći nacionalni park na svijetu. Oko 81% površine je prekrivena ledom. Skoro svi stanovnici žive u fjordovima na jugozapadu otoka, koje ima blažu klimu.
  • Kajmanski otoci
    Kajmanski otoci su grupa otoka u Karipskom moru i prekomorski posjed Ujedinjenog Kraljevstva.

    Otoci su dobili ime po jednoj vrsti guštera koje su Europljani u početku zabunom smatrali kajmanima, potporodicom iz porodice aligatora. Otočna se skupna sastoji od tri otoka: Veliki Kajman, Mali Kajman i Kajman Brac, a leži oko 750 km južno od Miamija na Floridi odnosno oko 300 km sjeverozapadno od Jamajke. Otoci se prostiru na površini od oko 260 km² pri čemu najveći dio od 198 km² otpada na Veliki Kajman. Otoci su zapravo vrhovi podvodnog grebena koji se proteže sve do Kube. Karibi ovdje nude najbolje mogućnosti za ronjenje, rajske plaže i mogućnosti ribolova na otvorenom moru na najvišem nivou.
  • Kanada
    Kanada je površinom od 9.984.670 km² druga po veličini zemlja na svijetu (prva je Rusija). Nalazi se na sjeveru sjevernoameričkog kontinenta, graniči sa SAD-om na jugu i sjeveru (Aljaska), na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Atlantski ocean. Glavni grad Kanade je Ottawa. Toronto je glavno gospodarsko središte, a ostali važni gradovi su Montreal (najveći grad francuske Kanade), Vancouver i Calgary. Prema podacima iz 2022. ima 38.660.730 stanovnika (4.2 na km²)

    Kanada je nastala kao unija britanskih kolonija na sjevernoameričkom kontinentu. Kao federalna unija sa statusom dominiona sastoji se od deset provincija i tri teritorija. Kanada je 1867. na miran način dobila samostalnost od Velike Britanije.
  • Karipska Nizozemska
    Karipska Nizozemska (eng. Caribbean Netherlands, niz. Caribisch Nederland, izgovor: kaːˌribis ˈneːdərlɑnt) su tri posebne općine (niz. bijzondere gemeenten) Nizozemske smještene u Karipskom moru.

    Prekomorska su regija Kraljevine Nizozemske.
  • Kostarika
    Cartago je bio glavni grad Kostarike sve do 1823. god

    Prije dolaska Europljana, prostor današnje Kostarike naseljavali su domorodački Indijanci s kulturnim utjecajima razvijenih srednjoameričkih i andskih kultura. Kada su u 16. stoljeću stigli španjolski konkvistadori, sjeverozapad zemlje, poluotok Nicoya, je bio naseljen Indijancima kulture Nahuatl. Ostatak zemlje bio je naseljen grupama jezične porodice Čibča.
  • Montserrat
    Montserrat je otok u Karibima. To je Britansko prekomorsko područje Ujedinjenog kraljevstva. Smješten je jugozapadno od Antigve i Barbude a sjeverozapadno od Gvadalupe.

    Ovaj otok je jedan od otoka u malim Antilima i vulkanskog je porijekla. Zadnja veća aktivnost vulkana Soufriere Hills se dogodila, nakon 400 godina mirovanja, 1995. godine. Geolozi misle, da se zadnja velika aktivnost tog vulkana dogodila prije 20 000 godina.
  • Nikaragva
    Republika Nikaragva je država u Srednjoj Americi. Graniči s Hondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Karipsko more.

    Nikaragva se prostire na površini od 130.375 km2. Na pacifičkoj strani Nikaragve nalaze se dva najveća slatkovodna jezera u Srednjoj Americi - Managua i Nikaragva. Ta dva jezera su međusobno povezana rijekom Tipitapa. Plodne ravnice okružuju ova jezera i pružaju se prema sjeverozapadu. Njihovo zemljište je obogaćeno vulkanskim pepelom s obližnjih vulkana u središnjim planinama.
  • Otoci Turks i Caicos
    Otoci Turks i Caicos se sastoje od osam glavnih otoka, Salt Cay, Veliki Turk, Južni Caicos, Istočni Caicos Središnji Caicos, Sjeverni Caicos, Providenciales i Zapadni Caicos. Istočni Caicos i Zapadni Caicos nisu naseljeni. Otočje je dio britanskih prekomorskih područja.

    Ukupna površina otoka je oko 430 km². Iako zemljopisno gledano leže u Atlantiku, ubrajaju se u Karibe. Obje male grupe otoka tvore zapravo jugoistočne nastavke Bahama a sjeverno su od Haitija.
  • Panama
    Panama je najjužnija država Srednje Amerike. Obuhvaća dio kopnenog mosta koji spaja kontinente Sjevernu i Južnu Ameriku i koji zovemo Panamskom prevlakom. Panama graniči s Kostarikom na zapadu i Kolumbijom na istoku. Na jugu izlazi na Tihi ocean, a na sjeveru na Karipsko more.

    Strateški položaj Panamske Republike ogleda se u nadzoru važnoga pomorskog i trgovačkog prolaza: Panamskog kanala.
  • Sjedinjene Američke Države
    Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu. Graniče na kopnu s Kanadom na sjeveru i Meksikom na jugu, dijele morsku granicu s Rusijom na zapadu i posjeduju skup teritorija širom svijeta. Država se sastoji od 50 saveznih država, koje imaju lokalnu autonomiju u skladu s federalnim sustavom. Državljane Sjedinjenih Američkih Država obično nazivamo Amerikancima.

    Sjedinjene Američke Države nastale su deklaracijom trinaest britanskih kolonija 1776. godine, kojom one utvrđuju svoju slobodu i nezavisnost.
  • Sveta Lucija
    Sveta Lucija je otočna država na granici Karipskog mora i Atlantskog oceana, sjeverno od Svetog Vincenta i Grenadina i južno od Martinika. Pripada skupini Malih Antila.

    Otok su prvi naselili američki Indijanci plemena Arawak u 3. stoljeću. Nije sasvim jasno kada su stigli prvi Europljani, vjerojatno oko 1500. pod vodstvom španjolskog istraživača Juana de la Cose. Nakon prvih neuspješnih pokušaja naseljavanja, za otok ratuju Francuzi i Britanci. Razlog ratovanja je vrlo dobra prirodna luka u Castriesu. Tijekom 17. i 18. stoljeća otok mijenja vlasnika 14 puta, dok Britanci konačno ne ostvare potpunu kontrolu 1814. Otok je dobio samoupravu 1967. a potpunu samostalnost 1979.
  • Sveti Kristofor i Nevis
    Sveti Kristofor i Nevis je otočna država u Karipskom moru. Pripada skupini Malih Antila. Nalazi se zapadno od Antigve i Barbude i jugoistočno od Nizozemskih Antila.

    Država se sastoji od dva glavna otoka- Svetog Kristofora i Nevisa. Najviši vrh (1156 m) je Mount Liamuiga.
  • Sveti Vincent i Grenadini
    Sveti Vincent i Grenadini su otočna država u Karipskom moru. Pripada skupini Malih Antila. Nalaze se južno od Svete Lucije, zapadno od Barbadosa i sjeverno od Grenade.

    Domorodački Indijanci, Karibi, agresivno su sprječavali naseljavanje Europljana na Svetom Vincentu do 18. stoljeća. Od 1719. francuski naseljenici sade plantaže kave, duhana, indiga, pamuka i šećerne trske na kojima rade afrički robovi. Područje nekoliko puta potpada pod vlast Ujedinjenog Kraljevstva i vraća se u francuski posjed. Konačno od 1783. ostaje pod britanskom vlašću.
  • Trinidad i Tobago
    Trinidad i Tobago (službeno Republika Trinidad i Tobago, eng. Republic of Trinidad and Tobago) je država u južnom dijelu Karipskog mora, uz obalu Venezuele. Sastoji se od dva otoka, Trinidad (4828 km²) i Tobago (300 km²).

    Otok Trinidad otkrio je Kristofor Kolumbo 31. srpnja 1498. Nazvao ga je Trinidad prema Svetom trojstvu. Starosjedioci na otoku su bila indijanska plemena porodice Arawakan i Cariban, ukipno njih 14: Chayma ili Chaima, Cumanagoto, Nepoio ili Nepuyo, Kalinago, Carib, Yao ili Yaio, Shebaio, Saluaio (Salive), Suppoyo (Seppoio), Pariagoto, Guayano, Warrau (Guarauan), Quaqua (Salivan), Carinepagoto. Od 1532. Španjolci su počeli indijance zarobljavati, pretvarati u robove i odvoditi na rad na druge otoke u Karipskom moru. Od 1592. Španjolci su trajno prisutni na otoku. Antonio de Berrio je iste godine otok Trinidad službeno proglasio posjedom Španjolske. Većinu stanovnika otoka su činili uglavnom domaći robovi i crnci iz Afrike. Na otoku Trinidad razvile su se velike plantaže šećerne trske. Nakon pobjede Britanaca nad udruženom francusko-španjolskom flotom, u bitci kod Sao Vicentea, 14. veljače 1797., Britanci su okupirali Trinidad. Francuzi su se odrekli Trinidada 1802. (Amienski mir). Nakon ukidanja ropstva na otoku 1843., došlo je do uvoza jeftine radne snage iz Indije.
  • Zemlja Sveti Martin
    250px

    Zemlja Sveti Martin (niz. Land Sint Maarten) je južni dio otoka Svetog Martina. Jedan je od četiriju današnjih ustavnih zemalja Kraljevine Nizozemske (uz kontinentalnu Nizozemsku, Arubu i Curaçao). Do 10. listopada 2010. godine ovaj dio otoka bio je otočni teritorij (eilandgebied) Nizozemskih Antila. Glavni grad je Philipsburg.
  • Američka Samoa
    Američka Samoa je dio Američke Oceanije kao dijela Američkih vanjskih područja koji se nalazi u južnom Tihom oceanu.

    Glavna gradska središta su: Tafuna, Nu'uuli, Pago Pago i Leone.
  • Australija
    Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki. Susjedne države su Indonezija, Istočni Timor i Papua Nova Gvineja na sjeveru, Solomonski otoci, Vanuatu i Nova Kaledonija na sjeveroistoku te Novi Zeland na jugoistoku.

    Australski domoroci Aboridžini su nastanjivali kontinent najmanje 40 000 godina prije dolaska Europljana. Nizozemci su otkrili Australiju 1606., a Velika Britanija ju je prisvojila 1770. Godine 1778. osnovana je kolonija Novi Južni Wales koja je isprva služila kao kažnjenička kolonija.
  • Cookovo Otočje
    Cookovo Otočje (eng. Cook Islands, hrv. također Cookovi otoci, Kukovi otoci), su samoupravna parlamentarna demokracija u slobodnom pridruženju s Novim Zelandom.

    Ovih 15 malih otoka u južnom Tihom oceanu imaju ukupnu površinu od 240 km².
  • Fidži
    Fidži (fidžijski: Viti; fidžijski hindski: फ़िजी [Fijī]), službeno Republika Fidži (fidžijski: Matanitu Tugalala o Viti; fidžijski hindski: फ़िजी गणराज्य), otočna je država u Melaneziji, u Oceaniji, smještena u južnom Pacifiku, oko 2000 kilometara od Sjevernoga otoka Novog Zelanda. Najbliže susjedne zemlje Fidžiju su Vanuatu na zapadu, Nova Kaledonija na jugozapadu, novozelandski Kermadecovi otoci na jugoistoku, Tonga na istoku, Samoansko otočje i francuski kolektivitet Wallis i Futuna na sjeveroistoku, te Tuvalu na sjeveru. Fidži sačinjava otočje s više od 330 otoka, 110 od kojih je trajno naseljeno, te preko 500 hridi i otočića, ukupne površine od 18 300 km2. Najisturenija skupina otoka je Ono-i-Lau. Čak 87% ukupnoga stanovništva od oko 912 000 ljudi živi na otocima Viti Levu i Vanua Levu. Glavni grad Suva nalazi se na otoku Viti Levu i ujedno je i glavna luka na Fidžiju. Oko tri četvrtine stanovnika Fidžija živi uz obalna područja otoka Viti Levu mahom u Suvi, ali i u manjim urbanim centrima poput Nadija, koji ima izrazito razvijen lokalni turizam, ili Lautoke, gdje je razvijena industrija proizvodnje šećera. Zbog geoloških karakteristika, unutrašnjost Viti Levua slabo je naseljena.

    Većina fidžijskih otoka formirana je vulkanskom aktivnošću prije otprilike 150 milijuna godina. Geotermalna aktivnost, premda rijetka, povremeno je prisutna i danas, najčešće na otocima Vanua Levu i Taveuni. Geotermalni izvori na otoku Viti Levu nisu vulkanskog podrijetla te imaju niskotemperaturna (oko 35 - 60°C) površinska otpuštanja. Ljudi su na fidžijskom otočju živjeli od drugog tisućljeća pr. Kr. Isprva su to bili Austronežani i Melanežani, s nešto malo polinezijskih utjecaja. Europljani su počeli posjećivati Fidži počevši od 17. stoljeća, a nakon kratkog razdoblja neovisnosti, Fidži je 1874. godine postao kolonija Britanskoga Carstva. Fidži je do 1970. godine imao status krunske kolonije, nakon čega je dobio veću autonomiju i status dominiona. Nakon niza državnih udara, vojna je vlast 1987. godine proglasila republiku. Nakon uspješnog državnog udara 2006. godine, komodor Frank Bainimarama preuzeo je vlast u zemlji. Nakon što je Visoki sud tri godine kasnije proglasio vojnu vlast nezakonitom, predsjednik Josefa Iloilo, koga je vojska zadržala kao nominalnog državnog poglavara, poništio je Ustav iz 1997. godine i ponovo imenovao Bainimaramu kao privremenog premijera. Kasnije tijekom iste godine, Iloila je naslijedio Epeli Nailatikau. Nakon godina odgode, dana 17. rujna 2014. godine konačno su održani opći, demokratski izbori na Fidžiju. Bainimarama je pobijedio na izborima, koje su međunarodni promatrači prihvatili.
  • Guam
    Teritorij Guam (na chamorru: Guåhan) je otok na zapadnom Tihom oceanu. Organizirano je i neuključeno područje SAD-a.

    Domorodačko stanovništvo su Chamorro, koji su prvi nastanili Guam prije oko 3.500 godina. Glavni grad Guama je Hagåtña, bivša Agana (pisano Hagåtña). Guamovo gospodarstvo se uglavnom oslanja na vojne baze SAD-a i na turizam (gosti iz Japana). Američke vojne baze zauzimaju 1/3 cijele površine otoka. UN-ov odbor za dekoloniziranje je uključio Guam na UN-ov popis nesamostalnih teritorija.
  • Istočni Timor
    Istočni Timor, odnosno službeno Repúblika Demokrátika Timór Lorosa'e i Demokratska Republika Timor-Leste, država je u jugoistočnoj Aziji. Obuhvaća istočnu polovicu otoka Timor u Malajskom arhipelagu, dva manja susjedna otoka i eksklavu Oecussi-Ambeno u zapadnom dijelu Timora koja je indonezijskim teritorijem odvojena od matice. Graniči s Indonezijom na zapadu.

    Glavni grad i najveća luka je Dili na sjevernoj obali. Ostali veći gradovi su Dare i Baucau na sjeveroistočnoj obali arhipelaga koji ima i glavnu zračnu luku otoka.
  • Kiribati
    Republika Kiribati je otočna država u središnjem dijelu Tihog oceana. Pripada joj 33 koraljna otoka i morska grebena ukupne površine 800 četvornih kilometara raštrkanih na 3,5 milijuna četvornih kilometara pripadajućeg teritorijalnog mora. Otočje je raštrkano oko 180. meridijana i ekvatora. Od 1994. Međunarodna datumska granica prolazi istočno i od Linijskih otoka, najistočnijeg dijela Kiribatija, koji se i nalaze na zapadnoj polutci. Linijski otoci se nalaze u najistočnijem vremenskom pojasu, te jedini za standardno vrijeme imaju UTC+14. Standardno vrijeme ostalih dijelova Kiribatija je UTC+12 ili UTC+13.

    Prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima oko 100 000 stanovnika, od kojih više od polovice živi na koraljnom otoku Tarawi, gdje se nalazi i glavni grad države te većina gospodarstva i uprave. Neovisnost je stekao 1979. od Ujedinjenog Kraljevstva. Kiribati je članica Britanske zajednice naroda, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. U zajednicu Ujedinjenih Naroda primljen je 1999. godine.
  • Mali udaljeni otoci SAD-a
    Mali udaljeni otoci SAD-a (eng. United States Minor Outlying Islands), statističke oznake definirane prema ISO 3166-1, sastoje se od idućih otočkih posjeda SAD-a:

    Svi ovi otoci se nalaze u Tihom oceanu, osim otoka Navasse, koji se nalazi u Karipskom moru.
  • Maršalovi Otoci
    Republika Maršalovi Otoci je otočna država u Tihom oceanu, sjeverno od Naurua i Kiribatija, istočno od Saveznih Države Mikronezije i južno od američkog otoka Wake.

    Država se sastoji od 29 atola i 5 izoliranih otoka. Najvažniji atoli i otoci formiraju dvije skupine: lanac Ratak i lanac Ralik (u prijevodu lanci "svitanja" i "zalaska sunca"). Dvije trećine stanovništva živi na atolu Majuro (glavni grad) i Ebeye.
  • Nauru
    Republika Nauru je otočna država u Tihom oceanu nedaleko od ekvatora.

    Po površini je nešto manja od otoka Vira, a po stanovništvu nešto manja od grada Vrbovca.
  • Niue
    Niue je otočna država u južnom Pacifiku, u blizini Tonge i 2.400 km sjeveroistočno od Novog Zelanda.

    Od 1974. je samostalni teritorij ugovorom povezan s Novim Zelandom.
  • Novi Zeland
    Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije. Sastoji se od dva veća otoka, Sjevernog i Južnog, te većeg broja manjih otoka. Na maorskom jeziku ime Novog Zelanda je Aotearoa, što u slobodnom prijevodu znači "zemlja dugog bijelog oblaka". Izvori navode i hrvatski naziv Nova Zelandija. Novi Zeland zastupa Kukove otoke i otočje Niue u pitanjima vanjskih poslova, i obavlja administraciju dominiona Tokelau.

    Povijest Novog Zelanda relativno je kratka: on je zadnje naseljeno kopno na Zemlji. Prvi ljudi koji su se doselili na Novi Zeland bili su s prostora istočne Polinezije u 13. stoljeću. Polinežani su zemlju otkrili na svojim istraživačkim plovidbama, a kasnije su u malim grupama počeli dolaziti na otoke. Danas poznati kao Maori, u početku su bili podijeljeni u brojna plemena, sve do dolaska Europljana kada su im dali ime Maori što znači „obični“.
  • Otok Norfolk
    Otok Norfolk (eng. Norfolk Island, službeno Territory of Norfolk Island) je mali nastanjeni otok u Tihom oceanu između Australije, Novog Zelanda i Nove Kaledonija, te zajedno s dva susjedna otoka tvori australski savezni teritorij.

    Teritorij obuhvaća 8 km dugačak i do 5 km širok otok Norfolk, te otoke Nepean i Phillip koji je nenaseljen. Svi otoci su vulkanskog postanka. Norfolk ima stjenovite obale, reljef uglavnom čine niska pobrđa. Klima je oceanska s malim kolebanima temperature i padalinama cijele godine. Veliki dio otoka je iskrčen za pašnjake. U sjevernom dijelu su šume norfolskog endema sobne jelice.
  • Palau
    Palau, službeno Republika Palau (palauanski Belau), otočna je država u Tihom oceanu, 800 km jugoistočno od Filipina. Jedna je od najmlađih i najmanjih država svijeta. Samostalnost je stekla 1994. godine, nakon što je okončan mandat Starateljskog vijeća Ujedinjenih naroda, kojeg je vršio SAD. Danas Palau ima poseban odnos sa SAD-om u obliku slobodne zajednice (engl. free association).

    Glavni grad Palaua od 7. listopada 2006. godine je Ngerulmud u Saveznoj državi Melekeok, koji je postao sjedište vlade, umjesto dotadašnjeg glavnoga i najvećeg grada Korora.
  • Papua Nova Gvineja
    Papua Nova Gvineja ili Papuanska Nova Gvineja (službeno Papua Nova Gvineja) je država u Oceaniji. Zauzima istočnu polovicu otoka Nova Gvineja, te otoke Bismarckovog Arhipelaga (Nova Britanija i Nova Irska) i sjevernih Solomona (Bougainville) s mnoštvom manjih otočića. Graniči na zapadu s indonezijskom pokrajinom Irian Jaya. Papua Nova Gvineja je članica Commonwealtha i britanski kralj formalni je vladar države.

    Reljef je izuzetno raznolik. Uz južnu obalu Nove Gvineje nalaze se nizine koje ponegdje prelaze u velika močvarna područja. Planine središnjega lanca tipa, koji se pruža u smjeru istok-zapad visinom prelaze 4000 m (najviši vrh Mount Wilhelm, 4509 m). Sjeverna obala je strmija i manje pristupačna od južne, s izuzetkom doline rijeke Sepik. Otoci Bismarckovog arhipelaga i sjevernih Solomona vulkanskog su podrijetla, s puno plodne zemlje. Velik dio površine Papue Nove Gvineje do visine od oko 1000 m prekriven je slabo pristupačnim tropskim kišnim šumama.
  • Savezne Države Mikronezije
    Savezne Države Mikronezije su otočna država u Tihom oceanu, sjeveroistočno od Papue Nove Gvineje. Imaju poseban odnos udružene države (associated state) sa Sjedinjenim Američkim Državama. Sastoje se od četiri savezne države:

    * Yap
  • Sjevernomarijanski otoci
    Sjevernomarijanski otoci (engleski the Commonwealth of the Northern Mariana Islands) dio su grupe Marijanskih otoka i američkih otočnih područja u Tihom oceanu, južno od Japana i sjeverno od Guama. Do početka 20.stoljeća bili su poznati pod nadimkom Ladrone Islands, od španolskog Islas de los Ladrones - što znači "Lupeški otoci".

    Godine 1521. Ferdinand Magellan kao prvi europljan otkriva grupu otoka i naziva ju Islas de Ladrones' ili Otočje lopova, jer su tadašnji stanovnici po njegovom mišljenju otuđili (ukrali) stvari s njegovih brodova. Godinw 1667. Španjolska anektira otoke i imenuje ih po svojoj kraljici Mariji Ani od Austrije.
  • Solomonski Otoci
    Solomonski Otoci ili Salomonski Otoci država su u Melaneziji na jugozapadu Tihoga oceana, istočno od Papue Nove Gvineje.

    Član su Commonwealtha, a britanski kralji formalni je vladar, kojeg zastupa generalni guverner.
  • Tokelau
    Tokelau je otočje kojeg čine tri polinezijska otoka u Pacifiku, pod suverenitetom Novog Zelanda.

    Tokelau je do 1889. bila britanska kolonija, da bi tada postala dijelom kolonije otoka Gilbert i Elis. Tokelau je 1925. potpao pod administraciju Novog Zelanda.
  • Tonga
    Kraljevina Tonga pacifička otočna država na nizu od 177 otoka jugozapadno od Samoe, a istočno od Fidžija. Otoci su okupljeni u tri veće skupine otoka: otok Tongatapu, otočje Ha'apai i otočje Vava'u. Glavni grad je Nuku'alofa koji se nalazi na otoku Tongatapu. Vava'u otoci su brdoviti, s aktivnim vulkanima, a ostali su nizinski i koraljnog porijekla.

    Naseljavanje Tonge počelo je još oko 1000. godine pr. Kr., a od 10. stoljeća vlast je u rukama dinastije Tu'i Tonga. Od 1875. Tonga je kraljevina i taj se sustav vlasti održao do danas. Britanska metodistička misija u 19. stoljeću je većinu stanovnika preobratila na kršćanstvo.
  • Tuvalu
    Tuvalu je otočna država u Tihom oceanu južno od Kiribatija i sjeverno od Fidžija.

    Članica je Commonwealtha, a britanski kralj formalni je šef države. Po broju stanovnika je na pretposljednjem mjestu među državama svijeta, ispred Vatikana. Velik dio prihoda državnog proračuna dolazi od pristojbi za korištenje internetske domene Tuvalua – .tv.
  • Argentina
    Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku. Na sjeveru graniči s Paragvajem i Bolivijom, na sjeveroistoku s Brazilom i Urugvajem, a na zapadu s Čileom.

    Dobila je svoje ime po latinskoj riječi "argentum", što znači srebro, plemenitoj kovini, koja je bila povod za europsku kolonizaciju.
  • Falklandski otoci
    Falklandski otoci (Falkland, Falklandi, Malvini ili Malvinski otoci) su otočje u južnom Atlantiku koji se sastoji od dva velika otoka: Zapadnoga Falklanda i Istočnoga Falklanda, te većeg broja manjih otoka. Nalaze na 51° 45′ 00″ južno, 59° 10′ 00″ zapadno i samoupravni su prekomorski teritorij Ujedinjenog Kraljevstva, ali ih također kao nacionalni teritorij svojata i Argentina. Stanley je najveći i glavni grad i nalazi se na Istočnom Falklandu.

    Kontroverze postoje oko otkrića Falklandsa i kasnije kolonizacije od strane Europljana. U raznim vremenima, otoci su imali francuska, britanska, španjolska i argentinska naselja. Britanija je ponovno potvrdila svoju vlast 1833. godine, ali Argentina zadržava svoj zahtjev prema otocima. U travnju 1982., argentinske vojne snage napale su otoke. Britanska uprava obnovljena je dva mjeseca kasnije na kraju Falklandskog rata. Gotovo svi Falklanderi žele ostati prekomorski teritorij Velike Britanije. Njegov status suvereniteta dio je tekućeg spora između Argentine i Velike Britanije.
  • Gvajana
    Gvajana je država u Južnoj Americi, smještena na sjeveru kontinenta na obali Atlantskog oceana. Na zapadu graniči s Venezuelom, na jugu s Brazilom te na istoku sa Surinamom.

    Gvajana se sastoji od tri zemljopisne regije: uske i plodne obalne nizine u kojoj živi većina stanovništva; pojasa bijelog pješčanog tla koji je u unutrašnjosti pokriven džunglom i sadrži glavninu rudnih bogatstava zemlje te brdovite unutrašnjosti koja se izdiže prema brazilskoj granici, a u njoj se nalazi i najviši vrh zemlje, Roraima (2835 m) na tromeđi Gvajane, Brazila i Venezuele. Najveće rijeke su Essequibo, Demerara, Berbice i Corentyne na granici sa Surinamom. Na ušću Essequiba nalazi se nekoliko većih otoka. Klima je tropska, uglavnom vruća i vlažna, a uz obalu je ublažavaju sjeveroistočni pasati. Kišna su razdoblja od svibnja do sredine kolovoza i od sredine studenog do sredine siječnja.
  • Surinam
    Republika Surinam (bivša Nizozemska Gvajana) je zemlja na sjeveru Južne Amerike.

    Nalazi se između Kooperativne Republike Gvajane i Francuske Gvajane.