Jezik - Kineski jezik

Jezik  >  Kineski jezik

Kineski jezik

Kineski (sinitički) jezici Kineski jezik (ISO 639-3: zho) kolektivni naziv za srodne jezike (makrojezik) u području Kine kojih je ukupno 13, to su:gan [gan], hakka [hak], huizhou [czh], jinyu [cjy], mandarinski [cmn], min bei [mnp], min dong [cdo], min nan [nan], min zhong [czo], pu-xian [cpx], wu [wuu], xiang [hsn], yue [yue]. 16. siječnja 2009. ovom makrojeziku pridodan je novi kodni element [lzh] (literarni kineski). Kineskim u pravom smislu naziva se i mandarinski jezik.

Kineski standardni jezik, koji se naziva putonghua, temelji se na pekinškom narječju, ali sadrži i neke elemente drugih narječja. Reformom pisma u razdoblju dinastije Qin (od 221. do 206. g. pr. n. e.), koja je neovisne države ujedinila u carstvo, uklonjene su lokalne razlike te je pismo postalo razumljivo u područjima s različitim narječjima. Danas tzv. mandarinskim kineskim, tj. kineskim sjeverne grupe narječja, govori najveći broj ljudi na svijetu.

Kinesko pismo je morfemografsko (znamopis). Svako pisme (grafem, znak, karakter) odgovara jednome slogu i predstavlja najmanju jedinicu značenja (morfem). Riječi se mogu sastojati od jednoga ili više morfema, pa se i pišu s odgovarajućim brojem pismena. Najstarije kinesko pismo sačuvano je na natpisima na kostima, kornjačinu oklopu itd. Kinesko pismo ima 6 vrsta znakova. Najelementarnija pismena su piktogrami (slikopismena), a najveći broj pismena sastoji se od elementa koji približno pokazuje značenje (ključ, radikal) i elementa koji približno pokazuje izgovor (fonetik). Danas je u upotrebi ne više od nekih 7000 pismena, ali s poznavanjem 3000 pismena mogu se čitati novine. Kineski latinični alfabet (pinyin), oblikovan i odobren 1958. godine, sastoji se od 26 slova i ima ulogu pomoćnog pisma za bilježenje standardnog izgovora. U pinyinu je malo drugačije nego u hrvatskoj latinici: z se izgovara kao sliveno dz, r kao englesko r, y kao naše j, j kao tvrdo dz, q kao mekano c, x kao tvrdo s, zh kao naše dž, ch kao naše č, sh kao naše š. Pinyin kod Kineza nije zamjena za kinesko pismo.

Country

Božićni otok

Božićni Otok (eng.

Christmas Island, službeno Territory of Christmas Island) je australski vanjski teritorij u Indijskom oceanu, 360 km udaljen od otoka Jave.

Hong Kong

Hong Kong, Hongkong (kineski: 香港) je grad, i zajedno s Makaom, jedna od dviju posebnih upravnih regija (PUR) Narodne Republike Kine. Smješten na južnoj obali Kine i okružen deltom Biserne rijeke i Južnim kineskim morem, poznat je po svojoj neboderskoj arhitekturi i velikoj prirodnoj luci. S površinom od 1104 km² i sedam milijuna stanovnika, jedno je od najgušće naseljenih područja na svijetu. Stanovništvo Hong Konga 95% je etnički kinesko dok se preostalih 5% odnosi na druge nacionalne grupe. Hongkonška Han kineska većina potječe uglavnom iz gradova Guangzhou i Taishan u susjednoj provinciji Guangdong.

Hong Kong je postao kolonija Britanskog imperija nakon prvog opijumskog rata (1839.–42.). Izvorno ograničene otokom Hong Kong, do 1898. granice kolonije postupno su širene na poluotok Kowloon i Nove Teritorije. U doba drugog svjetskog rata, tijekom rata na Pacifiku bio je okupiran od strane Japana. 1945. Britanija je ponovo uspostavila svoju vlast do 1997., kada je Kina ponovo uspostavila suverenitet. Regija je tijekom kolonijalnog doba prihvatila politiku minimalne intervencije vlasti pod etikom pozitivnog neintervencionizma. To razdoblje snažno je utjecalo na aktualnu kulturu Hong Konga, koji se često opisuje kao mjesto gdje "Istok susreće zapad", i obrazovni sustav, do reformi implementiranih 2009. slobodno temeljen na Engleskom sustavu.

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó ), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji. Poznata kao najmnogoljudnija zemlja svijeta, po veličini površine je četvrta (4.) na svijetu (iza Rusije, Kanade i SAD-a) i obuhvaća 9.596.960 km². Pruža se od Tihog oceana na istoku do planinskog lanca Pamira na zapadu (oko 5000 km) i od rijeke Amura (kineski Heilong Jiang) na sjeveru do otoka Hainana na jugu (oko 4000 km).

Na sjeveru graniči s Rusijom (duljina granice 3645 km) i Mongolijom (4677 km), na sjeveroistoku s DNR Korejom (1416 km), na jugu s Vijetnamom (1281 km), Laosom (423 km), Nepalom (1236 km) i Indijom (3380 km), a na zapadu s Pakistanom (523 km), Afganistanom (76 km), Tadžikistanom (414 km), Kirgistanom (858 km) i Kazahstanom (1533 km). Na istoku Kina izlazi na rubna mora Tihog oceana: Žuto more sa zaljevom Bo Hai, Istočnokinesko i Južnokinesko more. Ukupna duljina kopnene granice Kine je 22.147 km.

Makao

Posebna upravna regija Makao (tradicionalni kineski: 澳門特別行政區, pinyin: Àomén Tèbié Xíngzhèngqū), ; portugalski: Região Administrativa Especial de Macau , skraćeni oblik: RAEM), poznat i pod nazivima Macau ili Macao (tradicionalni kineski:澳門, ili neslužbeno kao 馬交 maa-gau) je jedna od dvije Posebne upravne regije (PUR) Narodne Republike Kine, zajedno s Hong Kongom.

Zemljovid Makaa

Malezija

Malezija je država u jugoistočnoj Aziji. Malezija je federacija koja se sastoji od trinaest država i tri savezna teritorija. Južno kinesko more dijeli državu na dvije odvojene zemljopisne cjeline:

* Poluotok Malezija ili Zapadna Malezija, koja zauzima južni dio Malajskog poluotoka i graniči na sjeveru s Tajlandom, a na jugu sa Singapurom, s kojim je povezana mostom. Sastoji se od devet sultanata (Johor, Kedah, Kelantan, Negeri Sembilan, Pahang, Perak, Perlis, Selangor i Terengganu), dvije države koje vode guverneri (Malacca i Penang), te dva savezna teritorija (Putrajaya i Kuala Lumpur).

Republika Kina

Republika Kina, poznata kao i Tajvan je djelomično priznata de facto država, koja se nalazi većim dijelom na otoku Tajvan u istočnoj Aziji. Zajedno sa susjednim manjim otočnim skupinama Peskadori, Quemoy i Matsu od 1949. funkcionira kao de facto neovisna država koja sebe naziva Republika Kina (kin. 中華民國, Chung-hua Min-kuo). Vlasti Narodne Republike Kine kao i većine država svijeta, uključujući i Hrvatsku, ne priznaju vladu Republike Kine i smatraju Republiku Kinu dijelom Narodne Republike Kine.


Singapur

Republika Singapur, kraće Singapur, otočni je grad-država u jugoistočnoj Aziji na jugu Malajskog poluotoka, na vrhu poluotoka Malake.

Također ga radi njegovog strateški važnog položaja zovu "Azijski Gibraltar".

Vijetnam

Vijetnam, službeno Socijalistička Republika Vijetnam je država u jugoistočnoj Aziji na obali Južnog kineskog mora i Tajlandskog zaljeva. Graniči na sjeveru s Kinom, na zapadu s Laosom i na jugozapadu s Kambodžom.

Zemlja je izdužena u smjeru sjever - jug (1650 km), s uskim središnjim dijelom (na najužem mjestu samo 50 km). Uz obalu se nalazi ravnica koja se na sjeveru proširuje u deltu Crvene rijeke u kojoj se nalazi Hanoi, a na jugu u veliku deltu Mekonga u kojoj je smješten najveći vijetnamski grad Ho Ši Min (Saigon). Na zapadu zemlje, uz granicu s Laosom, dominiraju planinski lanci među kojima se ističu dugi Anamitski kordiljeri (1100 km). Najviši vrh je Fan Si, 3.143 m.

Trinidad i Tobago

Trinidad i Tobago (službeno Republika Trinidad i Tobago, eng. Republic of Trinidad and Tobago) je država u južnom dijelu Karipskog mora, uz obalu Venezuele. Sastoji se od dva otoka, Trinidad (4828 km²) i Tobago (300 km²).


Palau

Palau, službeno Republika Palau (palauski Belau), otočna je država u Tihom oceanu, 800 km jugoistočno od Filipina. Jedna je od najmlađih i najmanjih država svijeta. Samostalnost je stekla 1994. godine, nakon što je okončan mandat Starateljskog vijeća Ujedinjenih naroda, kojeg je vršio SAD. Danas Palau ima poseban odnos sa SAD-om u obliku slobodne zajednice (engl. free association).

Glavni grad Palaua od 7. listopada 2006. godine je Ngerulmud u Saveznoj državi Melekeok, koji je postao sjedište vlade, umjesto dotadašnjeg glavnoga i najvećeg grada Korora.

Sjevernomarijanski otoci

Sjevernomarijanski otoci (engleski the Commonwealth of the Northern Mariana Islands) dio su grupe Marijanskih otoka i ameriričkih otočnih područja u Tihom oceanu, južno od Japana i sjeverno od Guama. Do početka 20.stoljeća bili su poznati pod nadimkom Ladrone Islands, od španolskog Islas de los Ladrones - što znači "Lupeški otoci".

1521. otkriva Ferdinand Magellan kao prvi europljan grupu otoka i naziva ju Islas de Ladrones, Ladronotok ili Otok lopova, jer su tadašnji stanovnici po njegovom mišljenju otuđili (ukrali) stvari sa njegovih brodova. 1667. Španjolska anektira otoke i imenuje ih po svojoj kraljici Maria Anna od Austrije.

Jezik

Chinese language (English)  Lingua cinese (Italiano)  Chinese talen (Nederlands)  Langues chinoises (Français)  Chinesische Sprachen (Deutsch)  Língua chinesa (Português)  Китайский язык (Русский)  Idioma chino (Español)  Język chiński (Polski)  汉语 (中文)  Kinesiska (Svenska)  Limba chineză (Română)  中国語 (日本語)  Китайська мова (Українська)  Китайски език (Български)  중국어 (한국어)  Kiinan kieli (Suomi)  Bahasa Tionghoa (Bahasa Indonesia)  Kinų kalba (Lietuvių)  Kinesisk (Dansk)  Čínština (Česky)  Çince (Türkçe)  Кинески језик (Српски / Srpski)  Hiina keel (Eesti)  Čínština (Slovenčina)  Kínai nyelv (Magyar)  Kineski jezik (Hrvatski)  กลุ่มภาษาจีน (ไทย)  Kitajščina (Slovenščina)  Ķīniešu valoda (Latviešu)  Κινεζική γλώσσα (Ελληνικά)  Tiếng Trung Quốc (Tiếng Việt) 
 mapnall@gmail.com