Jezik - Nizozemski jezik

Jezik  >  Nizozemski jezik

Nizozemski jezik

Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika. Nizozemski jezik se većinom koristi u Nizozemskoj, Belgiji te nekim bivšim i sadašnjim nizozemskim kolonijama. Varijanta nizozemskog koja se koristi u Belgiji ponekad se naziva flamanskim jezikom. Uslijed postojanja različitih standardnih varijanata nizozemski jezik se u sociolingvistici klasificira kao policentrični standardni jezik.

Nizozemski je službeni jezik u sljedećim zemljama Nizozemska 16.400.000 (2007 CBS); Arubi 5.290; Belgija 4.620.000 (1990 WA); Nizozemski Antili 4.000; i Surinamu 200.000 (1997 C. DeKleine). Govori se i u Francuskoj 80.000 i u brazilskoj državi Paraná (broj govornika nepoznat).

Nizozemski jezik je jedan od zapadnogermanskih jezika. Nastao je iz donjofranačkog (jedne od grana donjonjemačkog) i drugih narječja donjonjemačkoga jezika, te se dalje razvijao u "nižim zemljama Franačke" – sjeverozapadno od Benrathske linije. Znanost o indogermanskim jezicima/Germanistika smješta nizozemski jezik kao zapadnu granu donjonjemačkih jezika uz bok donjosaskog jezika i istočnodonjonjemačke grane njemačkog jezika. Govornici donjonjemačkih (sjevernonjemačkih) narječja i oni koji ih razumiju, u pravilu su sposobni (većim dijelom) razumjeti i nizozemski. Nizozemski se jezik stoga s pravom može opisati kao strani jezik kojeg germanofoni najlakše mogu naučiti. Zbog, u usporedbi s nizozemskim, složenije njemačke gramatike, ova izjava doduše ne vrijedi i za govornike nizozemskog jezika koji nauče njemački.

Prvobitno se, a i danas pretežno, nizozemski govori u Nizozemskoj, flamanskom dijelu Belgije, u Bruxellesu, kao i u pograničnim regijama Francuske i Njemačke. Na jezičnoj granici prema njemačkome narječja nizozemskog odnosno donjofranačkog neprimjetno prelaze u zapadnosrednjonjemačka narječja, koja su također franačkog podrijetla.

Nizozemski se zasniva na donjonjemačkome književnom jeziku 17. stoljeća, koji je postupno bio obogaćivan izrazima iz narječja pokrajinā Brabant i Holandije. Starija inačica bio je prekoregionalni jezik Hanze, koji je napose bio u uporabi u Antwerpenu, Bruggeu a nedugo potom i u Holandiji, gdje se proširio kao jezik trgovine i učenosti. Posuđenice dolaze iz francuskog te u novije vrijeme pretežno engleskog jezika. Što se rječnika tiče, nizozemski je u znatno većoj mjeri od suvremenog njemačkog očuvao staronjemačke riječi. Daljnji jezični razvitak i novi oblici današnjeg njemačkog jezika nikada nisu uspjeli ući u nizozemski jezik, pa tako u (književnome) njemačkom već nestali pojmovi nastavljaju živjeti u nizozemskome (npr. Oorlog, lenen, kiezen, verbazen). Za razliku od književnog njemačkog, riječi su glasovno nepromijenjene = "platt" (= ravne), dakle nisu sudjelovale u promjeni suglasnika u njem. knjiž. jeziku.

Country

Indonezija

Republika Indonezija je otočna država u jugoistočnoj Aziji i djelomično u Oceaniji. To je najveća otočna država na svijetu. Zauzima veći dio Malajskog arhipelaga, najvećeg svjetskog arhipelaga. Na otoku Borneo ima kopnenu granicu s Malezijom, na Timoru s Istočnim Timorom i na Novoj Gvineji s Papuom Novom Gvinejom. Ime Indonezija je grčko-latinskih korijena i znači Indijski otoci (Indus - lat. Indija, nesos - grč. otok).

Na otoku Javi su pronađeni ostaci jednog od najstarijih praljudi tzv. "Javanskog čovjeka", prema čemu se smatra da je otok naseljen već 2 milijuna godina. Oko 2000. godine pr. Kr. su iz jugoistočne Azije došli pripadnici austronezijskih naroda od kojih potječe većina današnjih Indonežana. Već u to vrijeme su uspostavljene trgovačke veze s Indijom i Kinom.

Belgija

Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 10,8 milijuna stanovnika. Sa 355 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Većinu stanovnika čine Flamanci (oko 60%) i Valonci (30%).

Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom.

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje.

Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km 2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km 2 ). Oko 18% površine sačinjava voda a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija.

Bonaire




Sint Maarten




Aruba

Aruba je otok u Karibima 25 km sjeverno od Venezuele. Ona je jedno od tri ravnopravna dijela Nizozemske (druga dva dijela su Nizozemski Antili i europska Nizozemska) Kao i druga dva dijela Nizozemske, i Aruba ima vlastiti ustav i svoju vladu. Aruba uživa potpunu unutarnju autonomiju. Glavni i najveći grad je Oranjestad.

Aruba spada u otoke zavjetrine pa time leži izvan područja orkana. Stoga ima tijekom čitave godine prekrasno sunčano vrijeme uz osvježavajuće pasate. Među najljepše strane Arube svakako spada njena izvorna vegetacija. Posebnu draž otoku daju bujni kaktusi, biljke iz porodice aloe i prepoznatljivi obrisi drveća Divi-Divi. Uvid u vegetaciju otoka daje nacionalni park Arikok.

Curaçao

Curaçao (Kòrsou na papiamentu - otok) ima površinu od 444 km², nalazi se u Karipskom moru, najveći je otok u Nizozemskim Antilima, pripada grupi ABC - Otoka (Aruba, Bonaire, Curaçao) koji su zemljopisno dio Južne Amerike.

Curaçao je 10. listopada 2010.

Surinam

Republika Surinam (bivša Nizozemska Gvajana) je zemlja na sjeveru Južne Amerike.

Nalazi se između Kooperativne Republike Gvajane i Francuske Gvajane.

Jezik

Dutch language (English)  Lingua olandese (Italiano)  Nederlands (Nederlands)  Néerlandais (Français)  Niederländische Sprache (Deutsch)  Língua neerlandesa (Português)  Нидерландский язык (Русский)  Idioma neerlandés (Español)  Język niderlandzki (Polski)  荷蘭語 (中文)  Nederländska (Svenska)  Limba neerlandeză (Română)  オランダ語 (日本語)  Нідерландська мова (Українська)  Нидерландски език (Български)  네덜란드어 (한국어)  Hollannin kieli (Suomi)  Bahasa Belanda (Bahasa Indonesia)  Olandų kalba (Lietuvių)  Nederlandsk (Dansk)  Nizozemština (Česky)  Felemenkçe (Türkçe)  Холандски језик (Српски / Srpski)  Hollandi keel (Eesti)  Holandčina (Slovenčina)  Holland nyelv (Magyar)  Nizozemski jezik (Hrvatski)  ภาษาดัตช์ (ไทย)  Nizozemščina (Slovenščina)  Nīderlandiešu valoda (Latviešu)  Ολλανδική γλώσσα (Ελληνικά)  Tiếng Hà Lan (Tiếng Việt) 
 mapnall@gmail.com