Zemljovid - Gozo

Gozo (malteški: Għawdex) je otok u Malteškom otočju u Sredozemnom moru. Ovaj otok dio je europske otočne države Malte i drugi malteški otok po veličini, nakon otoka Malte. U usporedbi sa susjednim otokom, Gozo je više ruralni kraj poznat po brdovitosti.

Popularan naziv za Gozo je Kalipsin otok, jer se Gozo smatra za otok Ogigiju iz Homerove Odiseje. U ovom djelu, otok je kontrolirala nimfa Kalipso koja je zadržala Odiseja na sedam godina.

Gozo je naseljen od 5000. pr. Kr., kada su se zemljoradnici sa Sicilije doselili na otok. Zbog raznih sličnosti, vjeruje se da su prvi naseljenici došli iz područja Agrigenta, ali to je trenutno nemoguće ustvrditi. Ovi naseljenici živjeli su po pećinama na otoku.

Najslavnije građevine na otoku su hramovi Ġgantija koji su najstarije samostojeće ljudskom rukom izgrađene strukture, te također i najstariji religijski objekti. Prema lokalnom folkloru ove hramove su izgradili divovi. Drugo važno arheološko nalazište na Gozu, koje je također iz neolitičkog razdoblja, je Brochtorffov krug. Također, prema legendi i određenim starogrčkim povjesničarima, ovaj otok je zapravo Ogigija iz slavnog Homerovog spjeva Odiseja.

U srpnju 1551., Osmanlije su pod Turgut Reisom i Sinan-pašom napali i opljačkali Gozo, te porobili većinu stanovištva, njih oko 5000, i odveli ih u Libiju. Otok su ponovno naselili stanovnici s otoka Malte između 1565. i 1580., kad su Maltu preuzeli Ivanovci.

Povijest Goza usko je vezana s poviješću Malte, koja je skoro uvijek upravljala Gozom. Jedino razdoblje samostalnosti bilo je za vrijeme Napoleona, koji je nakon opsjedanja i osvojenja Malte, dao Gozu autonomiju koja je trajala od 28. listopada 1798. do 5. rujna 1800. godine. Gozo je u tom razdoblju bio kraljevina. 1801. godine pripojili su ga Britanci i uspostavili svoj Britanski protektorat Malta.