Zemljovid - Kabul

Kabul
Kabul (paštunski: "کابل"), glavni i najveći grad Afganistana sa stanovništvom od oko tri milijuna ljudi. Dobio je ime po rijeci na kojoj leži. Kulturno je i ekonomsko središte smješteno na 1800 m nadomorske visine, smješten između planine Hindukuš i rijeke Kabul.

Kabul je kroz povijest bio dio mnogih država koje su vladale prostorom srednje Azije i često je potpadao pod razne vjerske i kulturne utjecaje. Povijest grada se može pratiti oko 3500 godina kada je tamo postojalo svetište perzijske vjere zoroastrizma, a u kasnijem razdoblju se širi budizam i hinduizam. Pokraj grada je tijekom osvajanja prošao Aleksandar Makedonski, ali nema izvještaja o njegovoj vlasti. Nakon Aleksandra su tim prostorom vladali Seleukidi i indijska država Maurya. U 2. st. pr.Kr. je grad postao dio Grčko-Baktrijskog Kraljevstva, a u 1. st. pr. Kr. dio Kušanskog Kraljevstva. 230. godine je postao dio perzijske dinastije Sasanida, a 642. je potpao pod islamsku vlast. Nakon toga je prostor grada postao nezavisan. U kasnijem razdoblju su gradom vladali Samanidi, Gaznavidi, Guridi, Hidžidi, Mongoli, Timuridi i Moguli. Kabul je postao jedan od najvažnijih gradova Mogulskog Carstva. Babur, osnivač Mogulskog Carstva i jedan od najvažnijih mogulskih kraljeva je jako volio Kabul i zatražio da u njemu bude sahranjen, te do danas postoji njegova grobnica u tzv. Baburovim vrtovima pokraj Kabula.

Godine 1747. je Kabul osvojio osnivač Afganistana Ahmad Shah Durrani. Krajem 19. st. su grad više puta napadali Britanci tijekom britansko-afganistanskih ratova. Tijekom kraljeva Amanullah Khana i Zahir Shaha u 20. st. se grad razvija i grade škole, moderne palače i prometna infrastruktura. 1932. je otvoreno Sveučilište. Tijekom 20. st. je sagrađen moderan grad.

Nakon državnog udara 1978. i sovjetske intervencije 1979. počinje dugotrajni rat tijekom kojeg je Kabul prilično razrušen. Do 1989. su u gradu postojale sovjetske postrojbe i često je bio pod napadom pobunjenika. 1996. su zavladali Talibani i uveli strog islamistički režim. Početkom 2002. je međunarodna koalicija pod vodstom NATO saveza srušila Talibane i uspostavila vlast demokratski izabranog predsjednika Afganistana Hamida Karzaija. Iako i dalje vlada nesigurnost, u novije vrijeme se grad obnavlja i modernizira. Od 2002. do 2007. je broj stanovnika narastao 7 puta (s 500.000 na 3.500.000) zbog povratka afganistanskih izbjeglica i doseljenja stanovništva iz dijelova Afganistana gdje još traju sukobi.

Međunarodna koalicija pod vodstvom SAD-a u novije vrijeme mnogo ulaže u modernizaciju grada. Arhitekt Hisham N. Ashkouri, je izradio projekt razvoja i modernizacije grada (Grad svjetla) kojim afganistanska vlada želi sagraditi moderan grad.

 
Zemljovid - Kabul
Zemljovid
Google (tvrtka) - Zemljovid - Kabul
Google (tvrtka)
Google Earth - Zemljovid - Kabul
Google Earth
OpenStreetMap - Zemljovid - Kabul
OpenStreetMap
kabul.jpg
5100x4108
www.afghana.com
kabul-map.jpg
5100x4108
hereticdhammasangha....
Map_of_Kabul,_Afghan...
2625x2208
upload.wikimedia.org
Kabul.jpg
1960x1531
www.afghana.com
kabul.jpg
1531x1960
www.lib.utexas.edu
kabul_1942.jpg
1670x1541
www.lib.utexas.edu
kabul_1942.jpg
1670x1541
www.mapcruzin.com
kabul_1942.jpg
1670x1541
images.nationmaster....
general.jpg
1378x1480
www.afghana.com
Kabul-City-Map.jpg
1600x1222
mappery.com
kabul_sutikasipus.jp...
1600x1131
2.bp.blogspot.com
kabul_1985.jpg
1396x1268
www.terrainmap.com
kabul_1985.jpg
1396x1268
www.lib.utexas.edu
kabul-50000.jpg
1320x1320
www.globalsecurity.o...
Kabul_province_topog...
1491x1045
upload.wikimedia.org
Kafiristan.jpg
1345x1051
homepages.rootsweb.a...
1570_afgh-kabul_city...
1191x1184
www.map.hu
kabul_80.jpg
1298x1014
www.lib.utexas.edu
kabul_80.jpg
1298x1014
images.nationmaster....
E70N40Kabul2.jpg
1056x950
www.dartmouth.edu
Zemlja (geografski pojam) - Afganistan
Zastava Afganistana
Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji. Dužina kopnene granice iznosi 5529 km. Na zapadu graniči s Iranom (936 km), na sjeveru s Turkmenistanom (744 km), Uzbekistanom (137 km) i Tadžikistanom (1206 km), na sjeveroistoku s Narodnom Republikom Kinom (76 km), a na istoku i jugu s Pakistanom (2430 km). Kabul je najveći i glavni grad Afganistana i u njemu živi otprilike 3,9 milijuna stanovnika. Od 15. kolovoza 2021. Afganistan je de facto pod kontrolom talibana.

Arheolozi su na području današnjeg Afganistana pronašli dokaze ljudske prisutnosti koji datiraju iz starijeg kamenog doba. Pretpostavlja se da se urbana civilizacija na tom području pojavila između 3000. i 2000. pr. Kr. S obzirom na to da se nalazi na vrlo važnom mjestu koje povezuje kulturu Bliskog istoka sa srednjom Azijom i Indijskim potkontinentom, stoljećima je bilo dom raznim narodima i svjedok je raznih vojnih kampanja, među kojima su najistaknutije kampanje Aleksandra Velikog, Džingis-kana i zapadnih sila u moderno doba. Na tom su području Grčko-baktrijsko kraljevstvo, Kušansko Carstvo, Bijeli Huni (Heftaliti), Samanidi, Gaznavidi, Goridi, Hildžiji, Timuridi, Moguli i Durani počeli graditi snažna carstva.
Valuta / Jezik  
ISO Valuta Simbol Significant Figures
AFN Afganistanski afgani (Afghan afghani) Ø‹ 2
ISO Jezik
PS Paštunski jezici (Pashto language)
FA Perzijski jezik (Persian language)
TK Turkmenski jezik (Turkmen language)
UZ Uzbečki jezik (Uzbek language)
Neighbourhood - Zemlja (geografski pojam)  
  •  Iran 
  •  Kina 
  •  Pakistan 
  •  Tadžikistan 
  •  Turkmenistan 
  •  Uzbekistan 
Administrativna jedinica
Grad, Selo,...