Zemljovid - Kijev (Kyiv)

Kijev (Kyiv)
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje. Leži na rijeci Dnjepru. Prema podacima iz 2005. godine u Kijevu stalni boravak ima prijavljeno 2.660.401 stanovnika, no u gradu svakodnevno boravi preko 300.000 privremenih doseljenika: poslovnih ljudi, radnika na privremenom radu, studenata iz drugih krajeva Ukrajine, Europe i svijeta, i turista, s toga se realna brojka u prosjeku kreće do oko 3.000.000 stanovnika.

Kijev je, kao glavni grad, administrativno zasebna jedinica, koja je ujedno i središte Kijevske oblasti. Predstavlja prestižno industrijsko, trgovačko i kulturno ukrajinsko i europsko središte sa sveučilištem, znanstvenim akademijama, brojnim znanstvenim zavodima, muzejima i kazalištima. Grad je to svjetski poznatih znamenitosti. Ima razvijenu infrastrukturu i izvrsno organiziranu mrežu gradskog prijevoza, koja uključuje i metro sustav. Kijev predstavlja važno povijesno i kulturno središte svih Istočnih Slavena.

Kijev je prema ukrajinskoj literaturi osnovao poljanin knez Kij 441. godine, zajedno sa svojom braćom Ščekom i Horivom te sestrom Libid. Također postoji određena literatura koja upućuje da su Bijeli Hrvati (Bili Horvati) iz zapadne Ukrajine imenom bili povezani s knezom Horivom kao jednim od svojih prvih plemenskih vođa. Kijev je već u 7. stoljeću predstavljao vrlo važno trgovačko središte na trgovačkom putu između Skandinavije i biznatskog te arapskog svijeta, no tek je u 9. stoljeću stekao status jednog od najrazvijenijih trgovačkih središta u Europi. Svojom lokacijom, Kijev je od početka bio preodređen kao multikulturalna sredina. Grad su često uz autohtono stanovništvo Poljane naseljavali i drugi narodi poput Grka, Balta i Varjaha.

Do 9. stoljeća broj Varjaha je porastao do te mjere da su zajedno s autohtonim Poljanima odlučili stvoriti državu sa središtem u Kijevu koja bi se povezala s drugim važnim trgovačkim središtem Novgorodom. Ideju formiranja države potaknuli su upravo Poljani jer su u bogatom i sve naseljenijem Kijevu trebali osigurati red i sigurnost stečenih bogatstva te same trgovine. Kijev je uz početnu pomoć Varjaha od 9. do 13. stoljeća postao prijestolnica Kijevske Rusi, goleme srednjovjekovne istočnoslavenske države i središte svih Istočnih Slavena. U 11. stoljeću pod kijevskim knezom Jaroslavom Mudrim grad postaje jedan od najrazvijenijih kulturnih i trgovačkih središta Europe.

Za vrijeme najezde Mongola predvođenih Batu Kanom, grad je u potpunosti uništen (1240.), čime je u narednim stoljećima gotovo u cijelosti izgubio prethodni utjecaj i važnost, postavši provincijskim središtem srednjeg političkog i kulturnog značaja u sklopu velikih susjednih država, isprva Velike kneževine Litve, a potom Poljsko-litvanske unije. U 17. stoljeću nakon ustanka hetmana Bogdana Hmeljnickog, Kijev doživljava još jedan kulturni procvat tijekom formiranja ukrajinske Zaporoške Republike, kada je ujedno osnovano prestižno europsko sveučilište odnosno današnja Kijevsko-mogiljanska akademija. Nakon Velikog sjevernog rata i konačnog pada poljske dominacije 1792., na jedno duže vrijeme bit će pod snažnim političkim utjecajem Rusije.

Grad se ponovno razvija tijekom ruske industrijske revolucije krajem 19. stoljeća. Nakon burnih vremena koja su uslijedila iza Februarske i Oktobarske revolucije 1917. (vidi Ruski građanski rat), 1921. godine Kijev postaje jedan od najvažnijih gradova tek formirane Sovjetske Ukrajine, a od 1934. preuzima od Harkiva status glavnog grada druge po veličini sovjetske republike. Grad je ponovno jako stradao tijekom Drugog svjetskog rata, gotovo u cijelosti, no obnova je uslijedila odmah nakon rata te Kijev brzo postaje trećim po važnosti središtem Sovjetskog Saveza, iza Moskve i Lenjingrada. U svibnju 1982. godine, Kijevljani su obilježili 1500. godina svoga grada.

Kijev nakon raspada SSSR-a ostaje glavnim gradom neovisne Ukrajine i danas predstavlja vrlo važno povijesno i kulturno središte svih Istočnih Salvena. Poznata je uzrečica: «Kijev je majka svih staroruskih gradova».

 
Zemljovid - Kijev (Kyiv)
Zemljovid
Google (tvrtka) - Zemljovid - Kijev
Google (tvrtka)
Google Earth - Zemljovid - Kijev
Google Earth
OpenStreetMap - Zemljovid - Kijev
OpenStreetMap
large_detailed_topog...
4412x4779
www.vidiani.com
large_detailed_road_...
5176x3997
www.vidiani.com
large_detailed_road_...
4620x3000
www.vidiani.com
Map_of_the_Kiev_tram...
4096x3205
upload.wikimedia.org
kiev_map1918.jpg
4096x2780
toursdekiev.com.ua
kiev-map-big.gif
3350x2415
www.orangesmile.com
kiev-map-big-en.gif
3350x2415
ok-tour.com
kiev_map1913.jpg
3172x2476
toursdekiev.com.ua
Map_of_Kiev_Namestni...
2882x2421
upload.wikimedia.org
cityplan2.jpg
3078x2088
kievis.com
Kiev_center_map_en.j...
2660x1645
www.ukraine-insight....
Kiev_map1.jpg
2400x1794
www.ukraine-insight....
large_detailed_trans...
2362x1794
www.vidiani.com
Kyiv.jpg
2304x1728
karta.putivnyk.com
Kiev-Tourist-Map.jpg
1700x2340
mappery.com
large_detailed_stree...
1700x2340
www.vidiani.com
Kiev-Tourist-Map.jpg
1700x2340
www.mappery.com
kyiv-tram-map.png
2230x1776
www.urbanrail.net
Kiev-Tourist-Map-2.j...
1700x2299
mappery.com
large_detailed_metro...
1968x1968
www.vidiani.com
Zemlja (geografski pojam) - Ukrajina
Zastava Ukrajine
Ukrajina (ukr. Україна / Ukrajina / "u-zemlji") je država u istočnoj Europi.

Po svojoj površini od 603.700 četvornih kilometara, bez Krima 577 500 m2, Ukrajina je najveća europska država, na drugom je mjestu ako se uzme u obzir europska površina euroazijske Ruske Federacije.
Zemljovid - Ukrajinaukraine_adm93.jpg
ukraine_adm93.jpg
1000x1045
freemapviewer.org
Zemljovid - UkrajinaUkraine_regions_map.png
Ukraine_regions_map....
2600x1764
freemapviewer.org
Zemljovid - Ukrajinaukraine_pol_1991.jpg
ukraine_pol_1991.jpg
1034x1080
freemapviewer.org
Zemljovid - Ukrajina1546px-Ukraine_location_map.svg.png
1546px-Ukraine_locat...
1546x1038
freemapviewer.org
Zemljovid - Ukrajina2000px-Map_of_Ukraine_en.svg.png
2000px-Map_of_Ukrain...
2000x1488
freemapviewer.org
Valuta / Jezik  
ISO Valuta Simbol Significant Figures
UAH Ukrajinska grivnja (Ukrainian hryvnia) â‚´ 2
ISO Jezik
HU Mađarski jezik (Hungarian language)
PL Poljski jezik (Polish language)
RU Ruski jezik (Russian language)
UK Ukrajinski jezik (Ukrainian language)
Neighbourhood - Zemlja (geografski pojam)  
  •  Bjelorusija 
  •  Mađarska 
  •  Moldavija 
  •  Poljska 
  •  Rumunjska 
  •  Rusija 
  •  Slovačka