Zemljovid - Kirgistan (Kyrgyz Republic)

Zastava Kirgistana

Kirgistan (ili Kirgizija ), službeno Kirgiska Republika je kontinentalna država u središnjoj Aziji. Graniči na sjeveru s Kazahstanom, na jugu i istoku s Kinom, na jugu s Tadžikistanom te na zapadu s Uzbekistanom.

Oko 70% stanovništva čine Kirgizi čiji jezik, vrlo srodan kazačkom, pripada turkijskoj skupini i koji su tradicionalno muslimani – suniti. U Kirgistanu žive i Uzbeci (oko 14,5%) i Rusi (oko 9%).

Raspad Sovjetskog Saveza teško je pogodio kirgistansko gospodarstvo. Glavni sektori su poljoprivreda i rudarstvo. Izvozi se i električna energija proizvedena u hidroelektranama. U 1999. BDP per capita iznosio je 2.300 USD mjereno po PPP-u.

Kirgistan i okružje.

Kirgizi su bili nomadski narod koji su živjeli u prostoru stepa srednje Azije od rijeke Jenisej preko Altaja do Bajkalskog jezera. 840. godine su pobijedili državu Ujgura i osnovali svoju vlastitu državu u prostoru Altaja i Tjan Shana. S vremenom su se selili prema jugu u prostor srednje Azije gdje danas žive. U tom prostoru su živjela razna turkijska plemena. 1207. su ih pobijedili Mongoli (nasljednici Džingis-kana). Kirgizi su tokom stoljeća bili pod velikim utjecajem Mongola, Kineza i muslimana te su se miješali s raznim narodima. U 17. st. su Kirgizi ratovali protiv mongolskih Džungura, a u 18. st. su priznali vlast Kineskog carstva za vrijeme dinastije Qing. U 19. st. je na prostoru Kirgistana nastao islamski Kanat Kokand unutar kojeg su Kirgizi prihvatili islam. 1876. su Rusi okupirali Kanat Kokand i tada su Kirgizi postali dio Ruskog carstva. Mnogi Kirgizi su iselili u današnji Afganistan.

1918. na vlast dolaze komunisti nakon velikih borbi između komunista i njihovih protivnika koji su imali značajan utjecaj u srednjoj Aziji. Kirgistan postaje dio Sovjetskog saveza. 1924. je osnovano Kara-Kirgisko autonomno područje, a 1926. Kirgiska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika u sklopu Ruske Sovjetske Socijalističke Republike. 1936. je proglašena Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika koja je bila posebna republika unutar SSSR-a i nije bila dio Rusije. Pod sovjetskom vlašću je došlo do dramatičnih promjena u kirgiskom društvu. Zabranjuje se nomadizam i osnivaju novi gradovi i sela u koje se naseljavaju Kirgizi. Osniva se industrija i modernizira poljoprivreda i stočarstvo. Razvija se kultura i književnost te se standardizira kirgiski jezik koji je 1928. prihvatio latinicu (dotad se pisalo arapskim pismom), a 1941. ćirilicu.

1990. dolazi do tenzija između Kirgistana i Uzbekistana unutar SSSR-a oko područja grada Oša gdje živi većina Uzbeka. Došlo je do borbi u kojima je poginulo 300 osoba. 1990. slabi moć komunista, a jača Kirgiski demokratski pokret čiji predstavnici ulaze u parlament. U kolovozu 1990. je izabran novi predsjednik Askar Akajev. 1991. je glavni grad Frunze preimenovan u Bishkek. Nakon raspada SSSR-a 31. 8. 1991. Kirgistan proglašava nezavisnost. Akajev je pobijedio na prvim demokratskim izborima. U državi slabi gospodarstvo i jača siromaštvo. To dovodi do nezadovoljstva predsjednikom koji je optužen za izbornu prijevaru i svrgnut 4. travnja 2005. u tzv. Revoluciji tulipana. Na vlast je tada došao vođa oporbe Kurmanbek Bakijev.