Nassau
Nassau je glavni i najveći grad države Bahami. Smješten je na bahamskom otoku New Providence. Prema podacima iz 2013. godine ima oko 260.000 stanovnika, što čini oko 80% ukupne populacije. Predstavlja kulturno i gospodarsko središte zemlje.
Grad su osnovali Englezi sredinom 17. stoljeća pod imenom Charles Town, da bi ga Španjolci 1684. godine spalili do temelja. Godinu dana kasnije ime mu je promijenjeno u čast Williama III. od Orange-Nassau 1703. udružene francuske i španjolske snage vrše ekspediciju te okupiraju grad. Do 1713. Nassau postaje jako piratsko odredište, toliko jako da je većina poštenih stanovnika napustila grad. U početku su pirati Thomas Barrow i Benjamin Hornigold proglasili svojevrsnu Piratsku Republiku. Pirate je kasnije predvodio Crnobradi, kojemu su se priključili i drugi poznati pirati toga vremena, poput Charlesa Vanea, Calico Jacka Rackhama te piratkinja Anne Bonny i Mary Read. Bivši gusar Woodes Rogers povratio je red radeći za vlast i nudeći piratima oproštaj od kralja Georgea I. pod uvjetom da više ne pljačkaju. Većina ih je prihvatila, no nekoliko ih je, uključujući Crnobradog, odbilo. Do 1718. većina onih koji su odbili protjerana je ili ubijena. Britanska je vlada, unatoč suprotstavljanju također i podržavala gusare koji su napadali španjolske i američke brodove. Španjolci su često napadali grad te je više puta je izgorio, a najpoznatiji takav pokušaj dogodio se 1720. godine.
Od 1776. grad je pod američkom vlašću. Ipak, 1782. Španjolci su uspješni te ga ponovno zauzimaju. Tadašnji upravitelj Kube Don Juan de Cagigal napao je otok New Providence s 5.000 vojnika. Dana 17. travnja 1783. Amerikanci vraćaju Nassau pod svoju kontrolu. Opkolili su ga sa samo 220 vojnika te 150 musketa, nasuprot 600 španjolskih branitelja. Zanimljivo, Španjolci su se predali bez ijednog ispaljenog metka te grad ponovno prelazi u ruke Amerikanaca. U razdoblju od 1787. do 1796. gradom upravlja lord Dunmore, za čije se vrijeme gradi utvrda Fort Charlotte. Tijekom američke prohibicije Nassau je bio pogodan za krijumčarenje viskija. Jedan od razloga je zasigurno bio i taj što je ovo bilo mjesto sastajanja i trgovine i u Američkom građanskom ratu.
Grad su osnovali Englezi sredinom 17. stoljeća pod imenom Charles Town, da bi ga Španjolci 1684. godine spalili do temelja. Godinu dana kasnije ime mu je promijenjeno u čast Williama III. od Orange-Nassau 1703. udružene francuske i španjolske snage vrše ekspediciju te okupiraju grad. Do 1713. Nassau postaje jako piratsko odredište, toliko jako da je većina poštenih stanovnika napustila grad. U početku su pirati Thomas Barrow i Benjamin Hornigold proglasili svojevrsnu Piratsku Republiku. Pirate je kasnije predvodio Crnobradi, kojemu su se priključili i drugi poznati pirati toga vremena, poput Charlesa Vanea, Calico Jacka Rackhama te piratkinja Anne Bonny i Mary Read. Bivši gusar Woodes Rogers povratio je red radeći za vlast i nudeći piratima oproštaj od kralja Georgea I. pod uvjetom da više ne pljačkaju. Većina ih je prihvatila, no nekoliko ih je, uključujući Crnobradog, odbilo. Do 1718. većina onih koji su odbili protjerana je ili ubijena. Britanska je vlada, unatoč suprotstavljanju također i podržavala gusare koji su napadali španjolske i američke brodove. Španjolci su često napadali grad te je više puta je izgorio, a najpoznatiji takav pokušaj dogodio se 1720. godine.
Od 1776. grad je pod američkom vlašću. Ipak, 1782. Španjolci su uspješni te ga ponovno zauzimaju. Tadašnji upravitelj Kube Don Juan de Cagigal napao je otok New Providence s 5.000 vojnika. Dana 17. travnja 1783. Amerikanci vraćaju Nassau pod svoju kontrolu. Opkolili su ga sa samo 220 vojnika te 150 musketa, nasuprot 600 španjolskih branitelja. Zanimljivo, Španjolci su se predali bez ijednog ispaljenog metka te grad ponovno prelazi u ruke Amerikanaca. U razdoblju od 1787. do 1796. gradom upravlja lord Dunmore, za čije se vrijeme gradi utvrda Fort Charlotte. Tijekom američke prohibicije Nassau je bio pogodan za krijumčarenje viskija. Jedan od razloga je zasigurno bio i taj što je ovo bilo mjesto sastajanja i trgovine i u Američkom građanskom ratu.
Zemljovid - Nassau
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Bahami
 |
 |
Prvo tlo Novoga svijeta na koje je Kristofor Kolumbo stupio bio je otok San Salvador (ili Watling's Island) u jugoistočnim Bahamima. Na otoku je našao indijansko pleme Taino, s kojima je razmjenio darove. Na Bahamima je živjelo oko 40.000 Indijanaca u vrijeme kada je Kolumbo došao. Kasnije su svi porobljeni, tako da je njihovo bogato društvo brzo nestalo. Prvi engleski doseljenici su naselili otok 1650. godine, a dolaskom guvernera Woodesa Rogersa 1718. godine službeno su postali dio Britanskog carstva. Godine 1964. Bahami su dobili samostalnu vlast, da bi 1973. postali samostalna država. Od samostalnosti u državi je naglo razvijen turizam i bankarstvo, tako da država danas ima treći po veličini BDP per capita u zapadnoj hemisferi.
Valuta / Jezik
| ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
|---|---|---|---|
| BSD | Bahamski dolar (Bahamian dollar) | $ | 2 |
| ISO | Jezik |
|---|---|
| EN | Engleski jezik (English language) |