Country
Britanski Indijskooceanski teritorij
Britanski Indijskooceanski teritorij (BIOT, engleski: British Indian Ocean Territory) je prekomorsko područje Ujedinjenog Kraljevstva.
Kao što ime govori, nalaze se u Indijskom oceanu, na pola puta između Afrike i Indonezije.
Američki Djevičanski otoci
Američki Djevičanski otoci (eng. United States Virgin Islands) su otočna grupa Malih Antila u Karipskom moru, istočno od Portorika. Otoci su dio Američkih vanjskih područja.
Američke Djevičanske otoke čine četiri veća otoka, Saint Croix, Saint John, Saint Thomas i Water Island te mnogi manji otoci. Krajolik je većim dijelom kamenit i brežuljkast do brdovit s vrlo malo ravnica. Najviša točka ima 474 m. Na području otoka Saint John i Saint Thomas se nalazi američki nacionalni park Virgin Islands.
Barbados
Barbados je otočna država na granici Karipskog mora i Atlantskog oceana. Pripada skupini Malih Antila. Barbados je 1966. izglasao neovisnost od Ujedinjenog Kraljevstva, ali je ostao dijelom Commonwealtha.
Značajnija morska luka za međunarodni promet je Bridgetown.
Bermudi
Bermudski otoci su otočje u Atlantiku i jedno su od Britanskih prekomorskih područja. Istočno su od Sjeverne Karoline, jedne od saveznih država SAD-a.
Postali su poznati po Bermudskom trokutu i bermudskim hlačama.
Britanski Djevičanski otoci
Britanski Djevičanski otoci (engl.: the British Virgin Islands) su grupa otoka u Malim Antilima, u Karipskom moru, istočno od Portorika. Oni su Britanski prekomorski posjed Ujedinjenog Kraljevstva. Više od 60 otoka i grebena su nastanjeni. Zajedno sa Američkim Djevičanskim otocima čine otočje Djevičanski otoci.
Područje Britanskih djevičanskih otoka obuhvaća otoke Anegada, Beef Island, Cooper Island, Ginger Island, Jost Van Dyke, Norman Island, Peter Island, Salt Island, Tortola, Virgin Gorda i pored njih još niz malih otoka oko "Sir Francis Drake" kanala.
Haiti
Haiti zauzima zapadnu trećinu otoka Hispaniola u Karipskom moru, istočno od Kube.
Na istoku graniči s Dominikanskom Republikom.
Otoci Turks i Caicos
Otoci Turks i Caicos se sastoje od osam glavnih otoka, Salt Cay, Veliki Turk, Južni Caicos, Istočni Caicos Središnji Caicos, Sjeverni Caicos, Providenciales i Zapadni Caicos. Istočni Caicos i Zapadni Caicos nisu naseljeni. Otočje je dio Britanskih prekomorskih područja.
Ukupna površina otoka je oko 430 km². Iako zemljopisno gledano leže u Atlantiku, ubrajaju se u Karibe. Obje male grupe otoka tvore zapravo jugoistočne nastavke Bahama a sjeverno su od Haitija.
Panama
Panama je najjužnija država Srednje Amerike. Obuhvaća dio kopnenog mosta koji spaja kontinente Sjevernu i Južnu Ameriku i koji zovemo Panamskom prevlakom. Panama graniči s Kostarikom na zapadu i Kolumbijom na istoku. Na jugu izlazi na Tihi ocean, a na sjeveru na Karipsko more.
Strateški položaj Panamske Republike ogleda se u nadzoru važnoga pomorskog i trgovačkog prolaza: Panamskog kanala.
Portoriko
Slobodna pridružena država Portoriko (špan. Estado Libre Asociado (ELA) de Puerto Rico; Engl. Commonwealth of Puerto Rico) je jedno od Američkih vanjskih područja, Otočna država Kariba udružena sa SAD-om. Sastoji se od otoka Portorika, koji je najistočniji i najmanji otok Velikih Antila, i više manjih otoka:
* Viequesa
Salvador
Salvador (španj. El Salvador = spasitelj) je država u Srednjoj Americi. Graniči sa Gvatemalom na zapadu i Hondurasom na sjeveru i istoku. Na jugu izlazi na Tihi ocean.
Prije španjolskog osvajanja, prostor današnjeg Salvadora naseljavali su Indijanci organizirani u dvije veće države i nekoliko manjih. Domoroci su pripadali plemenu Pipil, dijelu nomadskog naroda Nahua, jednom od rijekih srednjoameričkih plemena koja su rano prekinula obredno prinošenje ljudskih žrtava. U drugim detaljima je njihova kultura bila slična susjedima: Astecima i Majama.
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu. Graniče na kopnu s Kanadom na sjeveru i Meksikom na jugu, dijele morsku granicu s Rusijom na zapadu i posjeduju skup teritorija širom svijeta. Država se sastoji od 50 saveznih država, koje imaju lokalnu autonomiju u skladu s federalnim sustavom. Državljane Sjedinjenih Američkih Država obično nazivamo Amerikancima.
Sjedinjene Američke Države nastale su deklaracijom trinaest britanskih kolonija 1776. godine, kojom one utvrđuju svoju slobodu i nezavisnost.
Američka Samoa
Američka Samoa je dio Američke Oceanije kao dijela Američkih vanjskih područja koji se nalazi u južnom Tihom oceanu. Glavna gradska središta su: Tafuna, Nu'uuli, Pago Pago i Leone. U Američkoj Samoi je smješten i Nacionalni park Američka Samoa.
Guam
Teritorij Guam (na chamorru: Guåhan) je otok na zapadnom Tihom oceanu. Organizirani je i neutjelovljeni teritorij SAD-a.
Domorodačko stanovništvo su Chamorro, koji su prvi nastanili Guam prije oko 3.500 godina. Glavni grad Guama je Hagåtña, bivša Agana (pisano Hagåtña). Guamovo gospodarstvo se uglavnom oslanja na vojne baze SAD-a i na turizam (gosti iz Japana). Američke vojne baze zauzimaju 1/3 cijele površine otoka. UN-ov odbor za dekoloniziranje je uključio Guam na UN-ov popis nesamoupravnih teritorija.
Istočni Timor
Istočni Timor, odnosno službeno Repúblika Demokrátika Timór Lorosa'e i Demokratska Republika Timor-Leste, država je u jugoistočnoj Aziji. Obuhvaća istočnu polovicu otoka Timor u Malajskom arhipelagu, dva manja susjedna otoka i eksklavu Oecussi-Ambeno u zapadnom dijelu Timora koja je indonezijskim teritorijem odvojena od matice. Graniči s Indonezijom na zapadu.
Glavni grad i najveća luka je Dili na sjevernoj obali. Ostali veći gradovi su Dare i Baucau na sjeveroistočnoj obali arhipelaga koji ima i glavnu zračnu luku otoka.
Mali udaljeni otoci SAD-a
Mali udaljeni otoci SAD-a (eng. United States Minor Outlying Islands), statističke oznake definirane prema ISO 3166-1, sastoje se od idućih otočkih posjeda SAD-a:
Svi ovi otoci se nalaze u Tihom oceanu, osim otoka Navasse, koji se nalazi u Karipskom moru.
Maršalovi Otoci
Republika Maršalovi Otoci je otočna država u Tihom oceanu, sjeverno od Naurua i Kiribatija, istočno od Saveznih Države Mikronezije i južno od američkog otoka Wake.
Država se sastoji od 29 atola i 5 izoliranih otoka. Najvažniji atoli i otoci formiraju dvije skupine: lanac Ratak i lanac Ralik (u prijevodu lanci "svitanja" i "zalaska sunca"). Dvije trećine stanovništva živi na atolu Majuro (glavni grad) i Ebeye.
Palau
Palau, službeno Republika Palau (palauski Belau), otočna je država u Tihom oceanu, 800 km jugoistočno od Filipina. Jedna je od najmlađih i najmanjih država svijeta. Samostalnost je stekla 1994. godine, nakon što je okončan mandat Starateljskog vijeća Ujedinjenih naroda, kojeg je vršio SAD. Danas Palau ima poseban odnos sa SAD-om u obliku slobodne zajednice (engl. free association).
Glavni grad Palaua od 7. listopada 2006. godine je Ngerulmud u Saveznoj državi Melekeok, koji je postao sjedište vlade, umjesto dotadašnjeg glavnoga i najvećeg grada Korora.
Savezne Države Mikronezije
Savezne Države Mikronezije su otočna država u Tihom oceanu, sjeveroistočno od Papue Nove Gvineje. Imaju poseban odnos udružene države (associated state) sa Sjedinjenim Američkim Državama. Sastoje se od četiri savezne države:
* Yap
Sjevernomarijanski otoci
Sjevernomarijanski otoci (engleski the Commonwealth of the Northern Mariana Islands) dio su grupe Marijanskih otoka i ameriričkih otočnih područja u Tihom oceanu, južno od Japana i sjeverno od Guama. Do početka 20.stoljeća bili su poznati pod nadimkom Ladrone Islands, od španolskog Islas de los Ladrones - što znači "Lupeški otoci".
1521. otkriva Ferdinand Magellan kao prvi europljan grupu otoka i naziva ju Islas de Ladrones, Ladronotok ili Otok lopova, jer su tadašnji stanovnici po njegovom mišljenju otuđili (ukrali) stvari sa njegovih brodova. 1667. Španjolska anektira otoke i imenuje ih po svojoj kraljici Maria Anna od Austrije.
Ekvador
Ekvador je država u sjeverozapadnom dijelu Južne Amerike na obali Tihog oceana. Graniči na sjeveroistoku s Kolumbijom i na jugoistoku s Peruom.
Predsjednik, potpredsjednik i članovi kongresa biraju se na četri godine. Vlada ima petnaest ministarstva. Guverneri pokrajina i gradonačelnici biraju se izravno. Suce vrhovnog suda doživotno imenuje kongres.
