Američki dolar
$
Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.Kao prva sredstva plaćanja kod kolonista «novog svijeta» su bila riža, duhan, žito, indigo i wampum, indijanski "novac", nanizane probušene školjke, ali također i engleski, francuski i španjolski zlatnici i srebrnjaci.
Španjolski je kovani srebrnjak godinama služio kao «neslužbena» valuta američkih kolonija. Međutim, njegova razmjena je bila vrlo nepraktična. Naime da bi se mogao razmijeniti, morao je, doslovno, biti razbijen na osam komadića.
1690. godine, Massauchussetts Bay Colony je bila prva kolonija koja je izdala papirnati novac. U vrijeme rata za nezavisnost, kako bi uspio financirati vojsku na čelu s generalom George Washingtonom, Kontinentalni Kongres 1775. godine odobrava neograničeno izdavanje papirnih novčanica, poznatih kao «Continentals». Budući da su bile bez pokrića ubrzo su postale bezvrijedne. Otada u Americi postoji čak i jedan izraz na engleskom «Not worth a Continental» (Nije vrijedan ni kontinentalca.)
Po potpisivanju Deklaracije o nezavisnosti, riječi «Sjedinjene Države» po prvi put su se pojavile na papirnom novcu, ali zbog propasti «Continentals», ljudi su bili sumnjičavi prema tom novcu. Zbog toga je Kontinentalni Kongres, kako bi pridobio dodatnu podršku za rat, 1781. godine osnovao u Philadelphiji Bank of North America, prvu komercijalnu banku, a četiri godine kasnije je uveo dolar kao nacionalnu valutu koja je zamijenila one iz pojedinačnih kolonija. Dolar je bio kovan od srebra.
Poslije 181 godine kovanja, «silver dollar» je 1873. godine prestao biti standardnom vrijednosti. Otkrića zlata na Aljasci, dovela su do povećanja zlatnih rezervi. Amerika je, službeno, 1900. godine, uvela kao standard «zlatne rezerve».
1913. godine utemeljena je federalna struktura zvana Federal Reserve System, kao i Središnja banka koja otada stavlja u optjecaj i papirnati i kovani novac u SAD-u.
Dolar kakav mi danas poznajemo, izdaje se u denominacijama do 100 dolara. Sve veće vrijednosti su 1969. godine ukinute. Veličina dolara je promijenjena i smanjena 1929. godine, kada je i odlučeno da će sve novčanice do 100 dolara na licu nositi portret, a na naličju zgradu ili spomenik. 1955. godine na novčanice su dodane riječi «In God We Trust» (u Boga se uzdamo). Američki dolar se sastoji od 100 centi.
Zemlja (geografski pojam)
-
Britanski Indijskooceanski teritorij
Kao što ime govori, nalaze se u Indijskom oceanu, na pola puta između Afrike i Indonezije. -
Američki Djevičanski otoci
Američke Djevičanske otoke čine četiri veća otoka, Saint Croix, Saint John, Saint Thomas i Water Island te mnogi manji otoci. Krajolik je većim dijelom kamenit i brežuljkast do brdovit s vrlo malo ravnica. Najviša točka ima 474 m. Na području otoka Saint John i Saint Thomas se nalazi američki nacionalni park Virgin Islands. -
Barbados
Barbados je 1966. izglasao neovisnost od Ujedinjenog Kraljevstva, no ostao je dijelom Commonwealtha. -
Bermudi
Postali su poznati po Bermudskom trokutu i bermudskim hlačama. -
Britanski Djevičanski otoci
Područje Britanskih djevičanskih otoka obuhvaća otoke Anegada, Beef Island, Cooper Island, Ginger Island, Jost Van Dyke, Norman Island, Peter Island, Salt Island, Tortola, Virgin Gorda i pored njih još niz malih otoka oko "Sir Francis Drake" kanala. -
Haiti
Na istoku graniči s Dominikanskom Republikom. -
Karipska Nizozemska
Prekomorska su regija Kraljevine Nizozemske. -
Otoci Turks i Caicos
Ukupna površina otoka je oko 430 km². Iako zemljopisno gledano leže u Atlantiku, ubrajaju se u Karibe. Obje male grupe otoka tvore zapravo jugoistočne nastavke Bahama a sjeverno su od Haitija. -
Panama
Strateški položaj Panamske Republike ogleda se u nadzoru važnoga pomorskog i trgovačkog prolaza: Panamskog kanala. -
Salvador
Prije španjolskog osvajanja, prostor današnjeg Salvadora naseljavali su Indijanci organizirani u dvije veće države i nekoliko manjih. Domoroci su pripadali plemenu Pipil, dijelu nomadskog naroda Nahua, jednom od rijekih srednjoameričkih plemena koja su rano prekinula obredno prinošenje ljudskih žrtava. U drugim detaljima je njihova kultura bila slična susjedima: Astecima i Majama. -
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države nastale su deklaracijom trinaest britanskih kolonija 1776. godine, kojom one utvrđuju svoju slobodu i nezavisnost. -
Američka Samoa
Glavna gradska središta su: Tafuna, Nu'uuli, Pago Pago i Leone. -
Guam
Domorodačko stanovništvo su Chamorro, koji su prvi nastanili Guam prije oko 3.500 godina. Glavni grad Guama je Hagåtña, bivša Agana (pisano Hagåtña). Guamovo gospodarstvo se uglavnom oslanja na vojne baze SAD-a i na turizam (gosti iz Japana). Američke vojne baze zauzimaju 1/3 cijele površine otoka. UN-ov odbor za dekoloniziranje je uključio Guam na UN-ov popis nesamostalnih teritorija. -
Istočni Timor
Glavni grad i najveća luka je Dili na sjevernoj obali. Ostali veći gradovi su Dare i Baucau na sjeveroistočnoj obali arhipelaga koji ima i glavnu zračnu luku otoka. -
Mali udaljeni otoci SAD-a
Svi ovi otoci se nalaze u Tihom oceanu, osim otoka Navasse, koji se nalazi u Karipskom moru. -
Maršalovi Otoci
Država se sastoji od 29 atola i 5 izoliranih otoka. Najvažniji atoli i otoci formiraju dvije skupine: lanac Ratak i lanac Ralik (u prijevodu lanci "svitanja" i "zalaska sunca"). Dvije trećine stanovništva živi na atolu Majuro (glavni grad) i Ebeye. -
Palau
Glavni grad Palaua od 7. listopada 2006. godine je Ngerulmud u Saveznoj državi Melekeok, koji je postao sjedište vlade, umjesto dotadašnjeg glavnoga i najvećeg grada Korora. -
Savezne Države Mikronezije
* Yap -
Sjevernomarijanski otoci
Godine 1521. Ferdinand Magellan kao prvi europljan otkriva grupu otoka i naziva ju Islas de Ladrones' ili Otočje lopova, jer su tadašnji stanovnici po njegovom mišljenju otuđili (ukrali) stvari s njegovih brodova. Godinw 1667. Španjolska anektira otoke i imenuje ih po svojoj kraljici Mariji Ani od Austrije.