Hrvatska kuna
kn
Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa. Kuna je bila konvertibilna i smatrala se stabilnom valutom. Novac je izdavala Hrvatska narodna banka, a kovanice je kovala Hrvatska kovnica novca.Naziv potječe od srednjovjekovne uporabe kuninih krzna za trgovinu i plaćanje carina u hrvatskim pokrajinama Slavoniji i Primorju (današnji Kvarner i Istra). Taj se krzneni novac prvi put spominje 1018. u creskom gradu Osoru kao sredstvo plaćanja Hrvata. Novac od krzna mogao se upotrebljavati za plaćanje carina i poreza. Danas na to podsjeća mali spomenik u obliku kune. Iz toga se razvio banovac (množina banovci; lat.: Denarius Banalis) kao hrvatski srebrni novac stabilne vrijednosti koji su u Slavoniji kovali hrvatski banovi od sredine 13. do kraja 14. stoljeća. Kao podsjetnik na krzneni novac Banovac na kovanicama prikazuje kunu koja se razvila u važan heraldički simbol hrvatskih zemalja (i danas je na grbu Slavonije u kruni grba Republike Hrvatske).
Tijekom Drugoga svjetskoga rata valuta Nezavisne Države Hrvatske (1941. – 1945.) također se zvala kuna, no njezina najmanja jedinica bila je banica (1 kuna = 100 banica), s obzirom na dizajn kovanog novca i naziv banovac. Nakon Drugog svjetskog rata Hrvatska ulazi u sastav SFR Jugoslavije i jugoslavenski dinar (YUD) postaje službena valuta sve do hrvatskoga osamostaljenja.
Za vrijeme raspada Jugoslavije i demokratskih promjena monetarno osamostaljivanje Hrvatske postaje jednim od glavnih ciljeva samostalne Hrvatske. Nakon proglašenja neovisnosti Hrvatske te za vrijeme Domovinskoga rata u upotrebi je bio hrvatski dinar (HRD), koji je služio kao privremeni novac prije uvođenja konačne hrvatske valute, koja je trebala biti »hrvatska kruna« podijeljena na 100 banica. Međutim, Sabor je u srpnju 1993. odlučio kako će hrvatska valuta ipak biti hrvatska kuna. Kuna je službeno uvedena 30. svibnja 1994., na Dan državnosti u Hrvatskoj, i time je zamijenjen dotadašnji hrvatski dinar (HRD). Dana 1. siječnja 2023. euro postaje službena valuta u Hrvatskoj i nakon 29 godina zamjenjuje kunu.
Ime kune potječe od kuninih koža i krzna, koja su upotrebljavali srednjovjekovni Slaveni kao novčano sredstvo. Kuna je također jedna od najstarijih ruskih novčanih jedinica, 1/25 grivne. »Kunom« se nazivao i srebrni novac u Kijevskoj Rus'.
U srednjovjekovnoj Hrvatskoj kunsko je krzno bilo sredstvo za plaćanje poreza koji se nazivao »kunovinom«, odnosno marturina na latinskom.
Ime hrvatske kune nije povezano s nazivima raznih europskih valuta zvanim »krunama«.
