Zapadnoafrički CFA franak

Zapadnoafrički CFA franak (francuski: franc CFA; portugalski: franco CFA / simbol: CFA; ISO 4217 kod: XOF) je službena valuta u osam država Zapadne Afrike - Beninu, Burkini Faso, Gvineji Bisau, Maliju, Nigeru, Obali Bjelokosti, Senegalu i Togu. Do 1960. godine je bio u uporabi u Gvineji, a do 1973. godine se koristio i u Mauritaniji te na Madagaskaru. Valuta pokriva područje koje je 2014. godine imalo 105,700,000 stanovnika, a 2018. godine je imalo kombinirani BDP od $128,600,000,000.

Akronim CFA znači Communauté Financière d'Afrique (hrvatski: Financijska zajednica Afrike) ili Communauté Financière Africaine (hrvatski: Afrička financijska zajednica). Valutu izdaje Centralna banka zapadnoafričkih država (BCEAO, Banque Centrale des États de l'Afrique de l'Ouest) koja ima sjedište u Dakaru, Senegal, za članove Ekonomske i monetarne unije Zapadne Afrike (UEMOA). Zapadnoafrički CFA franak nominalno se dijeli na centime, međutim denominacije centima nikada nisu kovane ili tiskane tako da u praksi ne postoje.

Zapadnoafrički CFA franak po svojoj je vrijednosti jednak onom srednjoafričkom te se slobodno koristi u nekoliko zemalja Srednje Afrike. Obje valute se zajednički nazivaju CFA franak.

• Benin

  Republika Benin je država u zapadnoj Africi, do 1975. zvana Dahomej. Na jugu izlazi na Beninski zaljev, dio većeg Gvinejskog zaljeva i Atlantskog oceana. Na zapadu graniči s Togom, na sjeveru s Burkinom Faso i Nigerom te na istoku s Nigerijom.
  
  Benin ima površinu 112 622 km2 i ima oko 8 791 832 stanovnika (2009.). Glavni grad Benina je Porto-Novo, dok se sjedište vlasti nalazi u gradu Cotonou. Benin nekadašnja francuska kolonija postao je samostalna država 1. kolovoza 1960. Demokratsku vladu između 1960. i 1972., zamijenila je marksističko-lenjinistička diktatura od 1972. sve do višestranačkih izbora 1991. i ponovne uspostave demokracije.

  Zemljovid - Benin 
• Burkina Faso

  Burkina Faso je država u zapadnoj Africi bez izlaza na more. Graniči s Malijem na zapadu i sjeveru, Nigerom na istoku te Togom, Beninom, Ganom i Bjelokosnom Obalom na jugu. Do 1984. zvala se Gornja Volta po rijekama Crnoj, Bijeloj i Crvenoj Volti (danas Mouhoun, Nakambé i Nazinon) koje protječu kroz zemlju. Sadašnje ime na najzastupljenijim domaćim jezicima Mossi i Dioula znači "zemlja poštenih ljudi".
  
  Burkina Faso je među najsiromašnijim zemljama svijeta. Velik broj stanovnika Burkine bio je zaposlen u njenim južnim susjedima, osobito u Bjelokosnoj Obali, ali njihova je prisutnost pridonijela političkoj nestabilnosti krajem devedesetih. Gospodarstvo se temelji na izvozu pamuka i doznakama iz inozemstva. BDP je u 2004. bio oko 1100 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u. Zemlju je do neovisnosti doveo Maurice Yaméogo.

  Zemljovid - Burkina Faso 
• Gvineja Bisau

  Gvineja Bisau je država u zapadnoj Africi. Na zapadu izlazi na Atlantski ocean, a graniči sa Senegalom na sjeveru i Gvinejom na istoku i jugu. Teritorij uključuje i obližnje otočje Bijagós.
  
  Gvineja Bisau na sjeveru graniči sa Senegalom, na istoku i jugu s Gvinejom, a na zapadu je Atlantski ocean. Državnom području pripadaju i otoci Bijagós, koji se nalaze neposredno ispred obale.

  Zemljovid - Gvineja Bisau 
• Mali

  Mali je država u zapadnoj Africi, bez izlaza na more.
  
  Graniči na zapadu sa Senegalom, na sjeverozapadu s Mauritanijom, na sjeveroistoku s Alžirom, na jugoistoku s Nigerom te na jugu s Burkinom Faso, Bjelokosnom Obalom, i Gvinejom.

  Zemljovid - Mali 
• Niger

  Niger je država u zapadnoj Africi bez izlaza na more. Graniči na sjeverozapadu s Alžirom, na sjeveru s Libijom, na istoku s Čadom, na jugu s Nigerijom te na jugozapadu s Beninom i Burkinom Faso.
  
  Dvije trećine državnog područja nalazi se u Sahari. Uski pojas na jugu uz nigerijsku granicu pripada prijelaznom Sahelu (arapski "obala pustinje"), a najjužniji dijelovi zemlje uz rijeku Niger područje su savane.

  Zemljovid - Niger 
• Obala Bjelokosti

  Obala Bjelokosti ili Bjelokosna Obala (službeno Republika Côte d'Ivoire, a u starijoj literaturi i Obala Slonove Kosti), država je u zapadnoj Africi. Graniči s Liberijom i Gvinejom na zapadu, Malijem i Burkinom Faso na sjeveru te Ganom na istoku, a na jugu izlazi na Gvinejski zaljev, u Atlantskom oceanu.
  
  Na jugu je obalna nizina u kojoj prevladava tropska kišna šuma, u sredini je gusto pošumljen plato, a na sjeveru pojas savana. Uz obalu na jugoistočnom dijelu je mnogo laguna (najznačajnija je laguna Ebrié). Na zapadu (uz granicu s Gvinejom i Liberijom) je planinska regija Dix-Huit Montagnes s najvišim vrhom Mount Nimba (1752 m). Najvažnije rijeka su Sassandra (s umjetnim jezerom Buyo) i Bandama (s umjetnim jezerom Kossou). Rijeka Cavalla čini dvije trećine granice prema Liberiji.

  Zemljovid - Obala Bjelokosti 
• Senegal

  290px Senegal je država u zapadnoj Africi.
  
  Na sjeveru zemlje rijeka Senegal odvaja Senegal od Mauretanije, dok na istoku ova zemlja graniči s Malijem, a na jugu s Gvinejom i Gvinejom Bisau. Gambija se uvlači u unutrašnjost senegalskoga državnog teritorija te tako odvaja južnu provinciju Casamance od sjevernoga dijela zemlje.

  Zemljovid - Senegal 
• Togo

  Togo je država u zapadnoj Africi. Na jugu izlazi 56 km dugom obalom na Gvinejski zaljev, dio Atlantskog oceana, a graniči na zapadu s Ganom, na sjeveru s Burkinom Faso i na istoku s Beninom. Togo je među državama svijeta površinom najsličniji Hrvatskoj (veći je za 243 km²).
  
  Zemlja se prostire u smjeru sjever-jug u duljini od oko 550 km, sa širinom od 40 do 130 km. Zbog izduženog oblika Togo zahvaća više zemljopisnih zona koje se nastavljaju iz susjednih zemalja: na krajnjem jugu nalazi se obalna nizina s plitkim lagunama, na sjeveru i jugu reljef je ravan ili valovit (sjevernu ravnicu pokriva savana), dok se u središtu i na krajnjem sjeverozapadu teren izdiže (najviša točka Agou, 986 m).

  Zemljovid - Togo