Jezik - Chamorrski jezik

Chamorro jezik (tjamoro; izgovor čamoro; ISO 639-3: cha), jezik naroda Chamorro sa otoka Guam i dijelom na Sjevernomarijanskim Otocima. Govori ga preko 76.000 ljudi, od čega 62,500 na Guamu (1991 Bender and Rehg) i 14,205 na Sjevernomarijanskim Otocima (1990), uglavnom na Saipanu i nešto na ostalima Rota (1,502; 1990), i Tinian (1,231; 1990).

Čini zasebnu skupinu unutar malajsko-polinezijskih jezika.

Guam

Teritorij Guam (na chamorru: Guåhan) je otok na zapadnom Tihom oceanu. Organizirani je i neutjelovljeni teritorij SAD-a.

Domorodačko stanovništvo su Chamorro, koji su prvi nastanili Guam prije oko 3.500 godina. Glavni grad Guama je Hagåtña, bivša Agana (pisano Hagåtña). Guamovo gospodarstvo se uglavnom oslanja na vojne baze SAD-a i na turizam (gosti iz Japana). Američke vojne baze zauzimaju 1/3 cijele površine otoka. UN-ov odbor za dekoloniziranje je uključio Guam na UN-ov popis nesamoupravnih teritorija.

Sjevernomarijanski otoci

Sjevernomarijanski otoci (engleski the Commonwealth of the Northern Mariana Islands) dio su grupe Marijanskih otoka i ameriričkih otočnih područja u Tihom oceanu, južno od Japana i sjeverno od Guama. Do početka 20.stoljeća bili su poznati pod nadimkom Ladrone Islands, od španolskog Islas de los Ladrones - što znači "Lupeški otoci".

1521. otkriva Ferdinand Magellan kao prvi europljan grupu otoka i naziva ju Islas de Ladrones, Ladronotok ili Otok lopova, jer su tadašnji stanovnici po njegovom mišljenju otuđili (ukrali) stvari sa njegovih brodova. 1667. Španjolska anektira otoke i imenuje ih po svojoj kraljici Maria Anna od Austrije.