Finski jezik
Finski jezik (ISO 639-3: fin; suomi ili suomen kieli) pripada baltofinskoj podskupini šire finske skupine ugro-finskih jezika; srodan je estonskom i livonskom jeziku. Njime govori 90% ljudi u Republici Finskoj, te stanovit broj stanovnika u Švedskoj, Norveškoj, SAD, Rusiji, Estoniji, Litvi i Latviji. Finski je dobio određen broj elemenata iz germanskih i baltičkih jezika. Pismo je finska latinica. Utemeljitelj finskog književnog jezika je Michael Agricoale 1542., a pisac prve finske gramatike Eskil Petraeus 1649.
5.009.390 govornika, od čega 4,700,000 (1993) u Finskoj, 200.000 (1997 B. Winsa) u Švedskoj, 34.100 (2002 popis) u Rusiji.
5.009.390 govornika, od čega 4,700,000 (1993) u Finskoj, 200.000 (1997 B. Winsa) u Švedskoj, 34.100 (2002 popis) u Rusiji.
Zemlja (geografski pojam)
-
Finska
Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. -
Norveška
Po završetku Drugog svjetskog rata Norveška doživljava nagli gospodarski rast koji je u prva dva desetljeća otpočeo s industrijalizacijom pomorskog prometa i trgovine, da bi se od ranih 1970-ih nastavio eksploatacijom velikih nalazišta nafte i prirodnog plina u Sjevernom i Norveškom moru. Danas je Norveška po monetarnoj vrijednosti treća najbogatija država svijeta, s najvišom kapitalnom rezervom po stanovniku. Norveška je peti najveći izvoznik nafte, a naftna industrija zauzima četvrtinu njezinog BDP-a. Tijekom tekuće gospodarske krize (2007. – 2010.), norveška kruna se pokazala jednom od najstabilnijih svjetskih valuta. -
Švedska