Jezik - Katalonski jezik

Govorno područje katalonskog jezika

Katalonski jezik (katalonsko-valencijsko-balearski; ISO 639-3: cat) spada u grupu romanskih jezika. Govori se u nekim španjolskim autonomnim zajednicama, prvenstveno u Kataloniji (ima status službenog jezika), Zajednici Valencije (nosi naziv valencijski jezik, zapravo dijalekt katalonskog koji ima status službenog) i na Balearima, te u dijelu Francuske i u Andori. Također, postoje dijelovi Sardinije gdje se održao katalonski govor. Unutar Francuske, katalonski se govori u Rusijonu. Na Sardiniji postoji jedan gradić, Algero (talijanski Alghero, katalonski: L'Alger, L'Alguer), gdje 30.000 ljudi govori katalonski. U toj regiji, katalonski je zaštićen jezik i može se koristiti u službenoj komunikaciji. U Andori je katalonski prvi službeni jezik (druga dva su španjolski i francuski). Važno je napomenuti da se verzija koja se govori u Valenciji naziva valencijanskim jezikom, i razlikuje se u izvjesnoj mjeri od katalonskog iz Katalonije (slično razlikama srpskog i hrvatskog). Valencijanski se razvijao pod većim uticajem španjolskog, dok je u Kataloniji jezik bio pod jačim utjecajem francuskog jezika. Verzija koja se govori na Balearima često se naziva balearskim, i također se razlikuje od katalonskog iz Barcelone, posebno u oblicima određenog člana: Balearci koriste oblike određenog člana es (muški rod) i sa (ženski rod), umesto oblika el i la.

Izgovor katalonskog je veoma sličan izgovoru španjolskog i oksitanskog jezika. Tijekom Srednjeg vijeka, katalonski i oksitanski jezik bili su jako slični, i predstavljali su sponu između galo-romanskih i ibero-romanskih jezika, ali su se te razlike produbile poslije velikog utjecaja španjolskog na katalonski i francuskog na oksitanski, tijekom posljednjih 6 stoljeća. Isto tako, i masovna imigracija španjolskog i francuskog stanovništva na područja gdje se govore ovi jezici utjecala je da se ovi jezici udalje.

Od pada režima Francisca Franca, kada je katalonski jezik bio potiskivan, ovaj jezik se nalazi na svim uličnim tablama širom katalofonskog područja. 11.200.000 govornijka u Španjolskoj (2006); 31.000 u Andori (1990); 100.000 u Francuskoj (1996); 20.000 u Italiji. (1996).

Andora

Kneževina Andora (katalonski: Principat d'Andorra, francuski: Principauté d'Andorre, španjolski: Principado de Andorra) je mala europska država u Pirenejima između Francuske i Španjolske. Ona je jedna od katalonskih zemalja, jedina s potpunom neovisnošću. Danas njeno gospodarstvo buja zahvaljajući turizmu i statusu poreznog raja. Budući da ova država nema svoju vlastitu vojsku, njena obrana dužnost je Francuske i Španjolske.

Prema legendi iz 11. stoljeća, Karlo Veliki je dao povelju Andorcima zbog njihovih zasluga u borbama protiv Maura. Vlast nad područjem ustupljena je lokalnom grofu od Urgella, pa biskupu urgellske dijeceze. Zbog teritorijalnog sukoba sa francuskim susjedima, 1278. godine je potpisan dogovor o zajedničkom upravljanju biskupa zajedno s obitelji Caboet čija su prava nasljedstvom prešla najprije obitelji Castelbon (Castellbó) pa grofovima od Foixa. Tako je Andora dobila dvojnu političku upravu s dva sukneza, crkvenim i svjetovnim.

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu.

Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija.

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije.

Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike.

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno: Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije.

Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima.