Kurdski jezik
Kurdski jezik (ISO 639-3: kur) je maleni skup jezika (makrojezik) kojima govore Kurdi u Jugozapadnoj Aziji. Njime se služi oko 16 milijuna ljudi, no etnička populacija znatno je veća.
Individualni jezici su: srednjekurdski [ckb] u Iraku i Iranu s 3.712.000 govornika; sjevernokurdski [kmr] s 9,320,240 govornika; i južnokurdski [sdh] 3.000.000 u Iranu (Fattah 2000), s većim brojem narječja:
* Sjeverni Kurdi naseljeni su u Turskoj a znatan dio živi ih po drugim državama. Ukupno ih ima preko 9.000.000, najviše u Turskoj, te u Armeniji (100.000), Iranu (350.000), Iraku (2.800.000), Libanonu (75.000), Siriji (938.000). Etnički i jezikoslovno među njih se klasificiraju i Kurmandži (s Douddžik i Kizibakh), Sorani, Zaza ili Dimili.
* Središnji Kurdi žive u Iranu (3.250.000) i Iraku 462.000 (2004.) a govore dijalektima hevleri (arbili), hošnav, pizdar, sulejmani (silemani), warmawa, rewandiz, bingird, mukri, kerkuki i garmiyani.
* Kod Južnih Kurda postoje dijalekti kolyai, kermanšahi (kermanšani), kalhori, garusi (bidžari) sandžabi, malekšahi (malekš aj), bajraj, kordali, fejli i luri. naseljeni su u Iranu 3.000.000 (2000 Fatah) i nepoznat broj u Iraku.
Individualni jezici su: srednjekurdski [ckb] u Iraku i Iranu s 3.712.000 govornika; sjevernokurdski [kmr] s 9,320,240 govornika; i južnokurdski [sdh] 3.000.000 u Iranu (Fattah 2000), s većim brojem narječja:
* Sjeverni Kurdi naseljeni su u Turskoj a znatan dio živi ih po drugim državama. Ukupno ih ima preko 9.000.000, najviše u Turskoj, te u Armeniji (100.000), Iranu (350.000), Iraku (2.800.000), Libanonu (75.000), Siriji (938.000). Etnički i jezikoslovno među njih se klasificiraju i Kurmandži (s Douddžik i Kizibakh), Sorani, Zaza ili Dimili.
* Središnji Kurdi žive u Iranu (3.250.000) i Iraku 462.000 (2004.) a govore dijalektima hevleri (arbili), hošnav, pizdar, sulejmani (silemani), warmawa, rewandiz, bingird, mukri, kerkuki i garmiyani.
* Kod Južnih Kurda postoje dijalekti kolyai, kermanšahi (kermanšani), kalhori, garusi (bidžari) sandžabi, malekšahi (malekš aj), bajraj, kordali, fejli i luri. naseljeni su u Iranu 3.000.000 (2000 Fatah) i nepoznat broj u Iraku.
Zemlja (geografski pojam)
-
Iran
Država se proteže na 1,648.195 km² što je čini 18. najvećom u svijetu, i prema procjenama Ujedinjenih Naroda iz 2018. u njoj je živjelo 82.011.735 stanovnika. Iran ima važno geostrateško značenje s obzirom na to da se nalazi u središnjoj Euroaziji odnosno na Bliskom istoku. Zemlja je na sjeveru omeđena Armenijom, Azerbajdžanom i Turkmenistanom odnosno Kaspijskim jezerom, na istoku Afganistanom i Pakistanom, na zapadu Irakom i Turskom, te na jugu Omanskim i Perzijskim zaljevom. Glavni i najveći grad je Teheran koji predstavlja važno političko, kulturno, gospodarsko i industrijsko središte zemlje. Iran u vojno-političkom smislu ima status regionalne sile, dok se na temelju kolosalnih zaliha nafte i zemnog plina kao i razvijenog nuklearnog programa često naziva i energetskom supersilom. Također, Iran je i najrazvijenija poljoprivredna i industrijska sila u široj regiji. -
Mezopotamija
Mezopotamija obuhvaća aluvijsku ravnicu između rijeka Tigrisa i Eufrata, u Iraku i Siriji. -
Sirija
-
Turska
Zbog položaja države na dva kontinenta, turska kultura je jedinstven spoj istočnjačkih i zapadnjačkih običaja i tradicija. Položaj zemlje između Europe na zapadu, središnje Azije na istoku, Rusije na sjeveru i Bliskog istoka na jugu, dao je Turskoj i veliku stratešku važnost.