Litavski jezik

Litavski jezik
Litavski jezik (ISO 639-3: lit) zajedno s latvijskim i izumrlim staropruskim pripada u baltički ogranak indoeuropske jezične skupine. Njime govori oko 3 600 000 Litavaca u Litvi i do pola milijuna u SAD-u (Chicago) i drugim iseljeničkim državama.

Ima više narječja: aukštaitski (aukštaičiai, aukstaitiskai) [lit-auk], dzukski (dzukiskai), žemaitski (šamaitski, samožitski, zemaitis, zemaitiskai, zemačiai, nizinski litvanski) i suvalkietski (suvalkietiskai); književni jezik temelji se na južnim narječjima. Litvanski je sačuvao mnoge sastavnice iz drevnoga indoeuropskoga jezika.

Službeni je jezik države Litve.

Zemlja (geografski pojam)
  • Latvija
    Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva.

    Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika.
  • Litavska Socijalistička Sovjetska Republika
    Litavska Socijalistička Sovjetska Republika (rus. Litovskaя Sovetskaя Socialističeskaя Respublika; lit. Lietuvos Tarybų Socialistinė Respublika) bila je kratkotrajna sovjetska republika formirana 1918. godine. Postojala je do ujedinjenja s Bjeloruskom SSR 1919. u Litavsko-bjelorusku SSR, koja je osnovana iste godine.

    Nakon što je Njemačka poražena u Prvom svjetskom ratu i potpisala primirje 11. studenoga 1918. godine, njene snage su se povukle s istočnih teritorija, koje su joj pripale Brest-litovskim mirom. Sovjetska Rusija je proglasila Brest-litovski mir ništavnim i ubrzo su snage Crvene armije upostavile vlast na upražnjenim područjima.