Turkmenski jezik
Turkmenski jezik (turkmen, trukhmen, trukhmeny, turkmani, turkmanian, turkmenler, turkomans; түркмен; ISO 639-3: tuk), turkijski jezik uže južnoturkijske skupine unutar koje čini posebnu turkemnsku podskupinu. Njime govori oko 6,562,810 ljudi, od čega 3,430,000 Turkmenistanu (1995), 2,000,000 u Iranu (1997), 500,000 u Afganistanu (1995), te nekoloko stotina ljudi u turskoj u provinciji Tokat.
Turkmenski je jezik Turkmena (Turkomani). Ima više dijalekata kojima govore različite plemenske skupine po kojima nose ime, to su: nokhurli, anauli, khasarli, nerezim, yomud, teke (tekke), goklen, salyr, saryq, ersari, cawdur. Sedam je glavnih i 24 manja plemena.
U Turkmenistanu je nacionalni jezik. Pisma: arapsko, latinica, ćirilica.
Turkmenski je jezik Turkmena (Turkomani). Ima više dijalekata kojima govore različite plemenske skupine po kojima nose ime, to su: nokhurli, anauli, khasarli, nerezim, yomud, teke (tekke), goklen, salyr, saryq, ersari, cawdur. Sedam je glavnih i 24 manja plemena.
U Turkmenistanu je nacionalni jezik. Pisma: arapsko, latinica, ćirilica.
Zemlja (geografski pojam)
-
Afganistan
Arheolozi su na području današnjeg Afganistana pronašli dokaze ljudske prisutnosti koji datiraju iz starijeg kamenog doba. Pretpostavlja se da se urbana civilizacija na tom području pojavila između 3000. i 2000. pr. Kr. S obzirom na to da se nalazi na vrlo važnom mjestu koje povezuje kulturu Bliskog istoka sa srednjom Azijom i Indijskim potkontinentom, stoljećima je bilo dom raznim narodima i svjedok je raznih vojnih kampanja, među kojima su najistaknutije kampanje Aleksandra Velikog, Džingis-kana i zapadnih sila u moderno doba. Na tom su području Grčko-baktrijsko kraljevstvo, Kušansko Carstvo, Bijeli Huni (Heftaliti), Samanidi, Gaznavidi, Goridi, Hildžiji, Timuridi, Moguli i Durani počeli graditi snažna carstva. -
Turkmenistan
Područje Turkmenistana u starom vijeku bilo je dijelom carstava Medijaca, Ahemenida, Makedonaca, Parta i Sasanida. U 4. stoljeću Turkmenistanom su vladali Huni. U 7. stoljeću osvojili su ga Arapi i donijeli Islam. Kasnije su ovim prostorom vladali Seldžuci, a u početku 13. stoljeća postao je dio države Džingis-kana. Od 16. stoljeća Turkmenija je bila podložna Hivskom kanatu i Buharskom kanatu a na jugu su vladali iranski Safavidi.