Turska
Republika Turska (Türkiye Cumhuriyeti) je euroazijska država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija). Turska graniči na istoku s Gruzijom, Armenijom, Azerbajdžanom i Iranom, na jugu s Irakom i Sirijom, te na zapadu s Grčkom, Bugarskom. Sredozemno more i Cipar nalaze se na jugu, Egejsko more i otoci na zapadu, te Crno more na sjeveru. Europski i azijski dio turske dijeli Mramorno more, te tjesnaci Bospor i Dardaneli.
Zbog položaja države na dva kontinenta, turska kultura je jedinstven spoj istočnjačkih i zapadnjačkih običaja i tradicija. Položaj zemlje između Europe na zapadu, središnje Azije na istoku, Rusije na sjeveru i Bliskog istoka na jugu, dao je Turskoj i veliku stratešku važnost.
Bugarska
Bugarska (bug. България (Bǎlgarija)) država je u jugoistočnoj Europi. Glavni grad joj je Sofija. Graniči s Grčkom na jugu, Turskom na jugoistoku, Srbijom na zapadu, Sjevernom Makedonijom na jugozapadu i Rumunjskom na sjeveru. Na istoku izlazi na Crno more. Od 2004. godine članica je NATO saveza, a od 2007. i Europske unije.
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju.
Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge.
Makedonija
Makedonija (mak. Македонија), službeno Republika Makedonija (mak. Република Македонија) je država na jugoistoku Europe, a glavni grad joj je Skoplje (na makedonskom Скопје). Graniči s Bugarskom na istoku, s Grčkom na jugu, s Albanijom na zapadu te s Republikom Kosovo i sa Srbijom na sjeveru. Zbog spora s Grčkom oko imena u Ujedinjenim narodima i u mnogim službenim dokumentima, u inozemstvu se koristi naziv bivša jugoslavenska Republika Makedonija (mak. Поранешна Југословенска Република Македонија).
Nakon što su prvi višestranački izbori od 11. studenog 1991. godine označila kraj komunističke vladavine, Makedonski parlament je u vrijeme raspada SFRJ proglasio neovisnost te države 18. rujna 1991. god., nakon što je održan referendum o neovisnosti Makedonije; razdruživanje Makedonije od SFRJ je proteklo mirno. Međutim su napetosti između Makedonaca i Albanaca - koji predstavljaju oko četvrtine stanovništva Makedonije - dovele do oružanog sukoba u sjevernoj Makedoniji 2001. Sukob je okončan uz posredovanje NATO saveza, te se u Makedoniji od tada održava osjetljiva ravnoteža između Makedonaca i etničkih Albanaca.
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.
Prvi tragovi ljudskoga djelovanja na području Moldavije mogu se pratiti od prapovijesti. Na njezinu teritoriju živjeli su u I. tisućljeću pr. Kr. Kimerijci i Skiti, a od 300. pr. Kr. Geti i trački Dačani. Na područje Moldavije naselili su se nakon provale Huna mnogi narodi, od kojih su najpoznatiji bili Ostrogoti (oko 370–475), Anti (?–oko 560), Avari i Slaveni (V–VI. st.), Uliči i Tiverci. U IX. st. Moldavija je bila u sastavu Bugarske, koja ju je izgubila nakon provale Madžara potkraj IX. st. Usporedno s dolaskom Madžara, na područje Moldavije prodrli su Pečenezi, koji su ubrzo potisnuli Madžare prema zapadu i uspostavili svoju državu. Pošto ih je 1036. porazio Jaroslav Mudri, Moldavija je ušla u sastav Kijevske Rusije, a nakon njezina raspada polovicom XI. st. u sastav Galičko-Volinjskoga Kneževstva. Oko 1100. Moldaviju su zaposjeli Kumani, a 1240. Mongoli (Tatari). U sklopu mongolske države Zlatne Horde Moldavija je ostala do 1353., kada ju je osvojio ugarski plemić Dragoş u ime hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Za njegova nasljednika Bogdana I. osnovano je 1359. Moldavsko Kneževstvo, koje se već 1367. proširilo na Besarabiju. Za vladavine kneza Ştefana III. Velikoga (1457–1504) Moldavsko Kneževstvo obranilo se od napada Osmanlija, ali je već za njegova nasljednika Bogdana III. (1504–17) postalo osmanskim vazalnim kneževstvom. U sastavu Osmanskoga Carstva Moldavija je bila, uz kraću vladavinu vlaškoga kneza Mihaija Hrabroga (Mihai Viteazul) 1600–01. i poljsko-litavske države 1601–18., sve do 1859., doduše uz određenu autonomiju i uglavnom domaće plemstvo. U Osmanskome Carstvu Moldavsko Kneževstvo imalo je autonomni status sve do 1711., kada ga je knez Dimitrije Cantemir pokušao staviti pod rusku zaštitu. Pošto je propao taj pokušaj osamostaljenja Moldavije, Osmanlije su otada pa sve do 1821. za moldavske kneževe postavljali isključivo istanbulske Grke (Fanariote), za čije je uprave Moldavija izgubila dijelove svoga teritorija. Godine 1775. Habsburška Monarhija zaposjela je Bukovinu (sjeverni dijelovi Moldavskoga Kneževstva), a Rusija 1812. Besarabiju (istočni dijelovi Moldavskoga Kneževstva). Jedrenskim ugovorom 1829. Moldavsko Kneževstvo dobilo je, zahvaljujući ruskoj vojnoj potpori, veću političku autonomiju u Osmanskome Carstvu. Godine 1858. Moldavskomu Kneževstvu bila je vraćena Besarabija, a 1859. stupilo je u personalnu uniju s Vlaškim Kneževstvom (→ rumunjska). Nakon Berlinskoga kongresa 1878. Besarabija je ponovno bila vraćena Rusiji, u sastavu koje je ostala sve do 1918., kada su ju osvojile rumunjske postrojbe. Tijekom ruskog građanskog rata i strane intervencije, boljševici su osvojili neznatni dio Besarabije na lijevoj obali Dnjestra i na tom području osnovali 12. X. 1924. Moldavsku Autonomnu SSR u sklopu Ukrajinske SSR. Kada je 28. VI. 1940., na zahtjev vlade SSSR-a, Kraljevina Rumunjska vratila Besarabiju, stvorena je 2. VIII. 1940. Moldavska SSR, od središnjega većeg dijela Besarabije (bez pojasa Bugeac uz Crno more između Dnjestra i sjevernog rukava delte Dunava) i Moldavske Autonomne SSR. Nakon njemačkog napada na SSSR, rumunjske postrojbe ponovno su osvojile Moldaviju. U sastavu Rumunjske Moldavija je bila do 1944., kada su ju osvojile postrojbe Crvene armije.
