Zastava Fidžija
Zastava Fidžija je prihvaćena 10. listopada, 1970. Trenutna verzija zastave je vrlo slična zastavi iz vremena kolonijalizma, koja se koristila prije proglašenja nezavisnosti.
Dok neki reformisti zahtijevaju otklanjenje Zastave unije, mnogi se tome odupiru zbog povijesnog kontinuiteta.
30. studenog 2005. podnesen je zahtjev da se na zastavu vrati puni grb Fidžija, zajedno s malim kanuom i nacionalnim geslom Rerevaka na kalou ka doka na tui (Plaši se Boga i poštuj kraljicu).
To su znakovi koji su bili na originalnoj zastavi Kraljevstva Viti, prve ujedinjene Fidžijske države, koju je osnovao Seru Epenisa Cakobau 1871.
godine.
Dok neki reformisti zahtijevaju otklanjenje Zastave unije, mnogi se tome odupiru zbog povijesnog kontinuiteta.
30. studenog 2005. podnesen je zahtjev da se na zastavu vrati puni grb Fidžija, zajedno s malim kanuom i nacionalnim geslom Rerevaka na kalou ka doka na tui (Plaši se Boga i poštuj kraljicu).
To su znakovi koji su bili na originalnoj zastavi Kraljevstva Viti, prve ujedinjene Fidžijske države, koju je osnovao Seru Epenisa Cakobau 1871.
godine.
Državna zastava
Zemlja (geografski pojam) - Fidži
Warning: getimagesize(/Image/Map/MP2205218.gif): failed to open stream: No such file or directory in /home/mapnlee7/public_html/MAPNALL/article.php on line 532
Većina fidžijskih otoka formirana je vulkanskom aktivnošću prije otprilike 150 milijuna godina. Geotermalna aktivnost, premda rijetka, povremeno je prisutna i danas, najčešće na otocima Vanua Levu i Taveuni. Geotermalni izvori na otoku Viti Levu nisu vulkanskog podrijetla te imaju niskotemperaturna (oko 35 - 60°C) površinska otpuštanja. Ljudi su na fidžijskom otočju živjeli od drugog tisućljeća pr. Kr. Isprva su to bili Austronežani i Melanežani, s nešto malo polinezijskih utjecaja. Europljani su počeli posjećivati Fidži počevši od 17. stoljeća, a nakon kratkog razdoblja neovisnosti, Fidži je 1874. godine postao kolonija Britanskoga Carstva. Fidži je do 1970. godine imao status krunske kolonije, nakon čega je dobio veću autonomiju i status dominiona. Nakon niza državnih udara, vojna je vlast 1987. godine proglasila republiku. Nakon uspješnog državnog udara 2006. godine, komodor Frank Bainimarama preuzeo je vlast u zemlji. Nakon što je Visoki sud tri godine kasnije proglasio vojnu vlast nezakonitom, predsjednik Josefa Iloilo, koga je vojska zadržala kao nominalnog državnog poglavara, poništio je Ustav iz 1997. godine i ponovo imenovao Bainimaramu kao privremenog premijera. Kasnije tijekom iste godine, Iloila je naslijedio Epeli Nailatikau. Nakon godina odgode, dana 17. rujna 2014. godine konačno su održani opći, demokratski izbori na Fidžiju. Bainimarama je pobijedio na izborima, koje su međunarodni promatrači prihvatili.