Bougainville
Od 23. studenog do 7. prosinca 2019. godine bio je održan referendum na kojem se stanovnici izjašnjavaju žele li veću autonomiju u okviru Papuanske Nove Gvineje, ili punu neovisnost. Procjene prije početka referenduma govorile su o očekivanih preko 90% glasova za punu neovisnost. Bugenvilsko povjerenstvo za referendum dne 11. prosinca 2019. je objavilo službene ishode referenduma, na kojem je veoma uvjerljiva većina birača (98.31%) glasovala za neovisnost.
Većina stanovnika su kršćani, od čega 70% katolici, a značajna manjina od 1968. godine pripada posebnoj kršćanskoj denominaciji (Ujedinjena crkva Papuanske Nove Gvineje). Puno jezika se govori na otoku, a svrstani su u tri različite jezične porodice. Niti jednim jezikom se ne služi više od 20% stanovništva, a glavni jezici često imaju dijalekte čiji govornici ne razumiju druge dijalekte istog jezika. Najviše govornika ima jezik terei (27.000). Ostali jezici su halia (20.000, govori se u glavnom gradu Buka), naasioi ili kieta (20.000), siwai ili motuna (7.000), nehan (6.500), sibe ili nagovisi (6.000), rotokas (4.300), tinputz (3.900), solos (3.200), uisai (2.500), petats (2.000), takuu (1.800), saposa ili taiof (1.400), hahon (1.300), eivo ili askopan (1.200), bannoni (1.000), keriaka ili ramopa (1.000), torau (600) itd. Baitsi se često smatra dijalektom siwaija. Zbog silne jezične raznolikosti, za međusobno sporazumijevanje na otoku najčešće služi kreolski jezik tok pisin, uostalom rabljen diljem Papuanske Nove Gvineje. Engleski i tok pisin su jezici poslovnih ljudi i političara.
Zemljovid - Bougainville
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Papua Nova Gvineja
Zastava Papue Nove Gvineje |
Reljef je izuzetno raznolik. Uz južnu obalu Nove Gvineje nalaze se nizine koje ponegdje prelaze u velika močvarna područja. Planine središnjega lanca tipa, koji se pruža u smjeru istok-zapad visinom prelaze 4000 m (najviši vrh Mount Wilhelm, 4509 m). Sjeverna obala je strmija i manje pristupačna od južne, s izuzetkom doline rijeke Sepik. Otoci Bismarckovog arhipelaga i sjevernih Solomona vulkanskog su podrijetla, s puno plodne zemlje. Velik dio površine Papue Nove Gvineje do visine od oko 1000 m prekriven je slabo pristupačnim tropskim kišnim šumama.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
PGK | Papuanska kina (Papua New Guinean kina) | K | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
EN | Engleski jezik (English language) |
HO | Hiri Motu jezik (Hiri Motu language) |