Bugarski lev
лв
Lev (skraćeno: lv) je novčana jedinica Bugarske. Upotrebljava se od 1881. godine. Dijeli se na 100 stotinki. Naziv mu proizilazi iz reči „лъв“ (lav u bugarskom jeziku).Kod bugarske novčane jedinice po međunarodnom standardu ISO 4217 je BGN. Za lev su također upotrebljavani i drugi kodovi, i to:
BGL - za vrijednosti prije denominacije iz 1999. godine BGK - za vrijednosti prije denominacije iz 1962. godine BGJ - za vrijednosti prije denominacije iz 1952. godine
Danas se koriste novčanice u apoenima od 1, 2, 5, 10, 50 i 100 leva kovanice od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 stotinki, te od 1 leva.
* Katalog i Galerija novčanica u Bugarskoj
Zemlja (geografski pojam)
-
Bugarska
Jedna od najranijih prapovijesnih zajednica u zemljama današnje Bugarske bila je neolitska Karanovska kultura iz 6500. pr. Kr. Od 6. do 3. stoljeća pr. Kr. na području sadašnje Bugarske vodili su borbu za prevlast Tračani, Perzijanci, Kelti i Antički Makedonci. Politička stabilnost nastupa rimskim osvajanjem područja današnje Bugarske 45. godine, a s propašću rimske države ponovno su se rasplamsali plemenski sukobi i provale različitih naroda. Oko 6. stoljeća ova su područja naselili rani Slaveni. Protobugari predvođeni Asparuhom napali su iz zemalja (Stare Velike) Bugarske i trajno zauzeli taj dio Europe u kasnom 7. stoljeću. Osnovali su (Podunavsku) Bugarsku koju je Bizantsko carstvo priznalo ugovorom iz 681. godine. Bugarsko carstvo vladalo je većim dijelom Jugoistočne Europe i značajno utjecalo na slavenske narode razvojem ćirilice. Prvo bugarsko carstvo trajalo je do ranog 11. stoljeća kada ga je bizantski car Bazilije II. osvojio i razorio. Uspješna bugarska pobuna 1185. uspostavila je Drugo bugarsko carstvo koje je dosegnulo svoj vrhunac pod Ivanom Asenom II. (1218. – 1241.). Nakon brojnih iscrpljujućih ratova i feudalnih sukoba carstvo se raspalo 1396. godine i palo pod osmansku vlast na gotovo pet stoljeća.