Valuta - Platina

Valuta  >  Platina

Platina

Plemenita kovina. U prirodi se zna naći i samorodna, poput zlata, ali je dosta rjeđa i skuplja.

Naziv dolazi od špa. platina = "malo srebro".

Koristi se u industriji i draguljarstvu/zlatarstvu.

U čistom stanju, platina je srebrno-bijele boje, sjajna, rastezljiva i kovna. Ne oksidira ni pri kojoj temperaturi, iako je podložna koroziji od strane halogena, cijanida, sumpora i kaustičnih lužina. Netopljiva je u kloridnoj i dušičnoj kiselini, ali se otapa u zlatotopci, čime nastaje kloroplatinska kiselina, H 2 PtCl 6.

Platina je otporna na habanje i gubitak boje i kao takva je vrlo pogodna za izradu finog nakita. Platina je skupocjeniji element od zlata ili srebra. Posjeduje veliku otpornost na kemijske utjecaje, odlične visoko-temperaturne karakteristike i stabilna električna svojstva. Sva navedena svojstva iskorištena su za industrijske primjene.

Platina ima šest izotopa koji se javljaju u prirodi: 190 Pt, 192 Pt, 194 Pt, 195 Pt, 196 Pt, i 198 Pt. Najveći udio ima 195 Pt u obliku kojega je 33,83 % od cjelokupne količine platine u prirodi. Najmanji udio ima izotop 190 Pt, koji je i jedini nestabilan, iako s vrlo velikim vremenom poluraspada od 650 godina. 198 Pt je podložan alfa raspadu, ali zbog vremena poluraspada većeg od 320 godina, smatra se stabilnim. Platina također ima 31 sintetički izotop čija se atomska masa kreće od 166 do 202, što čini ukupno 37 poznatih izotopa. Od ovih izotopa najmanje stabilan je 166 Pt s vremenom poluraspada od 300 µs, dok je najstabilniji 193 Pt s vremenom poluraspada od 50 godina. Većina izotopa platine raspada se nekom kombinacijom beta raspada i alfa raspada. 188 Pt, 191 Pt, i 193 Pt raspadaju se prvenstveno zahvatom elektrona. 190 Pt i 198 Pt raspadaju se putem dvostukog beta raspada.

Čista platina kristalizira u plošno-centriranom kubičnom kristalografskom sustavu (prostorna grupa Fm-3m, parametar jedinične ćelije a = 3,9231 Å). Radijus atoma platine u oksidacijskom stanju 0 iznosi 1,39 Å, tj. jedna četvrtina dijagonale plohe jedinične ćelije.

Uobičajena oksidacijska stanja platine su +2 i +4. Oksidacijska stanja +1 i +3 su manje učestala, a obično su stabilizirana metalnom vezom u bimetalnim (ili polimetalnim) spojevima. Sukladno očekivanju, tetrakoordinirani spojevi platine(II) teže formiranju kvadratne planarne geometrije (zbog prisutnosti 8 elektrona u 5d orbitalama ispunjava uvjet za hibridizaciju dsp 2 ).

Iako je elementarna platina vrlo stabilna i nereaktivna, otapa se u zlatotopci dajući heksaklorplatinsku kiselinu ("H 2 PtCl 6 ", kristalizira kao (H 3 O) 2 PtCl 6 ·nH 2 O): :Pt + 4 HNO 3 + 6 HCl → H 2 PtCl 6 + 4 NO 2 + 4 H 2 O Obrada heksaklorplatinske kiseline s nekom amonijevom soli, kao što je amonijev klorid, daje amonijev heksaklorplatinat, [NH 4 ] 2 [PtCl 6 ], koji je vrlo netopljiv u amonijevim otopinama. Ova reakcija taloženja koristi se kod izoliranja platine iz ruda i njenog recikliranja. Dobivena amonijeva sol reducira se u prisutnosti vodika čime nastaje elementarna platina. Kalijev heksaklorplatinat (K 2 PtCl 6 ) je također netopljiv, i to je svojstvo korišteno za gravimetrijsko određivanje kalijevih iona.

Jezik

Platinum (English)  Platino (Italiano)  Platina (Nederlands)  Platine (Français)  Platin (Deutsch)  Platina (Português)  Платина (Русский)  Platino (Español)  Platyna (Polski)   (中文)  Platina (Svenska)  Platină (Română)  白金 (日本語)  Платина (Українська)  Платина (Български)  백금 (한국어)  Platina (Suomi)  Platina (Bahasa Indonesia)  Platina (Lietuvių)  Platin (Dansk)  Platina (Česky)  Platin (Türkçe)  Платина (Српски / Srpski)  Plaatina (Eesti)  Platina (Slovenčina)  Platina (Magyar)  Platina (Hrvatski)  แพลทินัม (ไทย)  Platina (Slovenščina)  Platīns (Latviešu)  Λευκόχρυσος (Ελληνικά)  Platin (Tiếng Việt) 
 mapnall@gmail.com